Prapostojbina kafe nalazila se u Africi, a u Evropu i svijet krenula je preko Arabije. Neki podaci govore da je kafa porijeklom iz današnje jugozapadne etiopijske provincije Kafe, koja se nalazi jugozapadno od Adis Abebe, južno od jezera Tana.
Kako je pronađena kafa
Po legendi, kafu dugujemo etiopijskom pastiru Kaldiju koji je primijetio da mu koze postaju živahne kada se najedu bobica sa jednog specifičnog žbuna. Legenda ne objašnjava kako smo od tih koza prešli put do prženja, mljevenja i kuvanja tih bobica.
Druga legenda govori o Arapinu koji je sa svojim sljedbenicima protjeran u Etiopiju i osuđen da umre od gladi u pustinji. Jednog dana gladni očajnici su skuvali zrnevlje nepoznate biljke i to im je omogućilo da prežive. Taj događaj je u obližnjoj Moki shvaćen kao božji znak, tako da su i biljka i piće od nje dobili ime moka.
Opis biljke kafe
Biljka je rod zimzelenog šiblja ili niskog drveća iz familije lat. rubiacceae. Lišće je naspramno raspoređeno u tročlane pršljenove, cvjetovi su bijeli, smješteni u pazuhu lista, a plodovi koštunice ili bobice slične plodu trešnje. Rod obuhvata oko 40 vrsta koje rastu u paleotropskim oblastima, pretežno u Africi.
Kultivisana stabljika kafe je visoka dva do pet metara, a ako bi je ostavili da raste divlje narasla bi do visine i do 10 metara. Savijanjem i obrezivanjem mladog stabla proizvođači kafe nastoje ograničiti visinu stabla na tri metra iz čisto praktičnog razloga, radi lakše berbe.
Štiti od mnogih oboljenja
Do sada je urađeno gotovo dvjesta hiljada studija na temu uticaja kafe na zdravlje čovjeka. Tako su istraživači s Hauarda došli do otkrića da se kod ljudi koji dnevno piju jednu do tri šoljice kafe za 12 odsto smanjuje rizik od dijabetesa. Najmanje šest studija utvrdilo je da ljudi koji redovno konzumiraju kafu imaju 80 odsto manju mogućnost da dobiju Perkinsonovu bolest. Zatim, kafa pomaže pri kontroli astme, zaustavljanju glavobolje, a prvenstveno podiže raspoloženje.
Svako zrno kafe sadrži kofein, hlorogenske kiseline, glikozide, polisaharide, lipide, trigonelin, aminokiseline, proteine i minerale.
Grupa istraživača pod vođstvom dr Grahama u eksperimentima na dobrovoljcima dokazala je da kofein u kapsulama povećava izdržljivost i pomjera granice umora za razliku od kofeina iz kafe. Premda je ovaj fenomen teško objasniti, izgleda da u kafi ipak nešto koči potpuni učinak kofeina.
Italijanski istraživači su u kafi otkrili i prisustvo komponente trigonelin koja osim što kafi daje miris i ukus ima antibakterijsko i antiathezivno dejstvo, što sprečava pojavu karijesa. Kafa takođe ima bolje učinke nego voće i povrće protiv oksidacije DNK, koja je izvor niza ozbiljnih bolesti, posebno kancera.
Sok od kafe razbija celulit, ako njime namažete tijelo i uvijete ga u foliju, vaš celulit će nestati.
Smrtonosna doza
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na planeti se svakog dana popije oko jedna i po milijarda šoljica kafe! Svaki deseti kafopija zadrži se na samo jednoj kafi dnevno, jedna četvrtina popije dvije, a svaki četvrti ljubitelj kafe pije čak pet šoljica ovog aromatičnog napitka dnevno!
Smrtonosna doza kofeina iznosi 150 miligrama po jednom kilogramu tjelesne težine, što znači da čovjek od 80 kilograma može da se ubije s 12 gr kofeina ili 100 šoljica kafe, dok bi ženu od 50 kilograma ubilo 7,5 gr kofeina ili 60 šoljica ovog napitka. Izračunato je da je najveća bezopasna količina devet šoljica dnevno, ali kako se za četiri do šest sati uticaj kofeina izgubi, dnevna doza može biti i znatno veća. Kad se uzima uz lijekove ili sedative, kafa može uzrokovati pretjeranu pospanost i klonulost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
