Malo je voća koje poznajemo s tako izrazito sočnim i slatkim ukusima, kao što su šljive. Njihova sezona se proteže od maja do oktobra, prve sazrijevaju japanske vrste, a u Evropi je doba sazrijevanja šljiva nešto kasnije, tokom avgusta i jesenjih mjeseci.
Šljive pripadaju rodu prunus, a u srodstvu su sa breskvom, nektarinom, višnjom, trešnjom i bademom. Ovo voće ima karakterističnu tvrdu košpicu koja štiti njihovo sjeme.
Smatra se da je evropska šljiva otkrivena prije oko 2.000 godina u predjelu Kaspijskog mora, a u doba Starog Rima već ih je bilo oko 300 vrsta. Svoj put preko Atlantskog okeana šljive su prevalile u društvu hodočasnika, te su ih oni uveli u američke jelovnike u 17. vijeku.
Šljive su bogate kalijumom, mineralom koji je neophodan za održavanje acido-bazne ravnoteže i čiji nedostatak u organizmu dovodi do umora. Vrlo su bogate i vitaminima, a imaju nisku energetsku vrijednost. Od izuzetnog značaja je sposobnost svježe i suve šljive da se gvožđe u organizmu bolje iskoristi, a što se dovodi u vezu s vitaminom C u plodovima tog voća. Posebno značajni su pektini, odnosno topljiva dijetetska vlakna koja narastu u želucu i crijevima i tako podstiču probavu, sakupljaju otrovne materije iz organizma i izbacuju ih. Zbog toga se unošenje šljive u organizam preporučuje ljudima koji nisu u prilici da budu fizički aktivniji, te da se zdravije hrane.
Šljive popravljaju apetit, pomažu u borbi protiv visokog holesterola i kod oboljenja bubrega, bolesti jetre i pojave reume. Kada se redovno konzumiraju, odlične su u prevenciji raka, podmlađuju i regenerišu organizam i sprečavaju pojavu bora. Takođe, one su odlična pilula za mršavljenje, jer povezuju masti iz hrane koje se unose u organizam i izbacuju ih preko crijeva.
Suve šljive su najpoznatiji laksativ. Nije tačno poznato koji je sastojak odgovoran za to. One sadrže u svakom slučaju sorbitol, prirodni šećer koji kod mnogih ljudi ima laksativni efekat. Prevelika količina suvih šljiva kod mnogih ljudi može da dovede do prolaznih gasova i grčeva u stomaku.
Suve šljive imaju mnogo više minerala, vitamina i fitohemikalija od svježih, a posebno su bogate antioksidansima. Sto grama šljiva obezbjeđuje dnevnu potrebu zaštitnih antioksidanata, po čemu su šljive zapravo zdravije od borovnica, brokule i kelja pupčara. Zbog svog sastava, korisne su u borbi protiv tumora, a redovnom konzumacijom smanjuju mogućnost za nastanak srčanog udara.
Recepti
Za bolji rad crijeva
Uzmite pola litra mlijeka, tri kašike meda, po 30 gr suvog grožđa, suvih šljiva i suvih smokava. Šljive i smokve potopite u vodu i ostavite da odstoje u njoj preko noći. Šljive očistite od košpica, pa ih sitno isjeckajte zajedno sa suvim grožđem, zatim sve dobro izmiješajte s medom i mlijekom.
Protiv zatvora
Natopite uveče šaku opranih suvih šljiva. Ujutro pojedite šljive i popijte sok. Djelotvorna je i kombinacija šljiva sa suvim smokvama. Prije spavanja, takođe, može da pojedete 15-20 suvih šljiva ili dvije kašike marmelade i da popijete čaj od kamilice.
Protiv aritmije
Izmiješajte pola čaše soka od šljive, pola čaše soka od banane, 0,25 dl soka od limuna. Popijte čašu soka, tri puta na dan, prije jela, tokom tri-četiri nedjelje.
Liječenje jetre
Rasijecite nekoliko manjih slatkih šljiva, izbacite košpice, pa ih potopite u hladnu vodu da prenoće. Ujutro odlijte vodu, dospite novu i kuvajte dva do tri sata. Svakih sat vremena odlijevajte staru i dolijevajte novu vodu. Konzumirajte 18-20 komada vrelih ili podgrijanih šljiva prije jela.
Kompot od suvih šljiva
Potrebno je 50 grama suvih šljiva i jedna kašičica šećera. Prvo operite suve šljive i prelijte ih vodom. Ostavite ih neko vrijeme da se malo razmekšaju, a zatim im izvadite košpice, zašećerite ih i kuvajte oko dvadesetak minuta. Kada budu skuvane, propasirajte ih ili izmiksajte u soku od kuvanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
