Ako jednog dana svratite u prostorije Dnevnog centra "Nove generacije", dočekaće vas nešto što se teško može opisati riječima: smijeh djece koji odjekuje prostorijama, miris svježe ispečenih kolača koje su djeca pripremila za drugare iz druge smjene i topla atmosfera koja podsjeća na veliku porodicu.
Vidjećete grupice djece i mladih kako uče, tinejdžere koji raspravljaju o planovima Savjeta djece i tim profesionalaca koji s osmijehom radi svoj posao, za koji oni kažu da je više kao vrsta poziva nego zanimanja.
Ovo je priča o mladim profesionalcima iz Banjaluke koji su od volonterskog sna izgradili jedno od najznačajnijih udruženja za zaštitu djece u Bosni i Hercegovini - i koji svake godine pruže podršku za više od 3.000 djece.
Kako je sve počelo
Prije više od dvije decenije, grupa studenata socijalnog rada suočila se sa dva izazova. Prvi: nedostatak prilika za praktična znanja. Drugi: spoznaja da sistem dječje i socijalne zaštite treba podršku i nove usluge za djecu i porodice u riziku ili žrtve nasilja. Iz te potrebe rodila se "Nova generacija" - udruženje koje je danas sinonim za inovacije u oblasti zaštite dječjih prava.
"Davne 2008. godine uključio sam se u rad Udruženja 'Nova generacija' koje u tom trenutku nije imalo mnogo projekata i programa, kao ni svoje prostorije. Svi smo bili volonteri koji su željeli da svojim trudom i radom doprinesu boljem položaju djece u našem gradu", prisjeća se Boris Makarić, koordinator za praćenje i razvoj usluga i član sa najdužim stažom u "Novoj generaciji".
"Danas, poslije 17 godina, mislim da smo uspjeli. Preko 20 zaposlenih profesionalaca, više od 80 volontera godišnje, preko 100 realizovanih projekata i tri akreditovane usluge socijalne zaštite su dokaz da želje mladih profesionalaca mogu pronaći svoj put, čak i kada izgleda nemoguće", pojašnjava Makarić.
Od volonterske akcije do profesionalnih usluga
Današnji direktor Udruženja Saša Risojević prisjetio se svog početka.
"U 'Novu generaciju' sam došao na nagovor kolega sa fakulteta kako bih volontirao i pružio podršku djeci koja su koristila usluge Dnevnog centra. Iako tokom studija nisam planirao da radim sa djecom, nakon nekoliko mjeseci u 'Novoj generaciji' znao sam da želim tu da ostanem. Energija ljudi, entuzijazam i posvećenost, kao i rezultati koje smo postizali, potpuno su promijenili moje interesovanje. Rastom udruženja dobio sam priliku da radim kao psiholog, a potom i da postanem direktor, što je posebna odgovornost", naveo je Saša, čija priča nije izuzetak, jer su i prethodna dva direktora počeli kao volonteri.
Sličnu priču dijeli i Vanja Sovilj, bivša volonterka, danas projektna menadžerica.
"U 'Novoj generaciji' pronašla sam mjesto koje je drugačije od svih sa kojima sam se susretala kao student psihologije. Posebno me je oduševila posvećenost ljudi najboljem interesu djeteta i osjećaj da i ja mogu profesionalno da rastem. Danas je moja uloga znatno drugačija od uloge psihologa u Dnevnom centru. Moram priznati da mi nedostaje svakodnevni kontakt sa djecom, ali sam srećna što sada kreiram programe koji doprinose zaštiti djece i pozitivnim promjenama u zajednici", kazala je Soviljeva.
Iako su se usluge profesionalizovale, volonterski duh je nastavio da živi u ovom udruženju. Svake godine preko 80 volontera učestvuje u aktivnostima organizacije. Uglavnom su to studenti humanističkih nauka koji su odlučili da svoje slobodno vrijeme posvete djeci, ali i svom profesionalnom rastu i razvoju.
Od prvih projekata do akreditovanih usluga
Prvi projekat "Stariji brat, starija sestra" pokrenut je 2006. godine i omogućio je studentima humanističkih nauka da provode kvalitetno vrijeme sa štićenicima Doma za nezbrinutu djecu "Rada Vranješević", pomažu u resocijalizaciji i stiču prva iskustva.
Program živi i danas kroz Fondaciju "Stariji brat, starija sestra" u više od 10 gradova BiH.
Međutim, obrisi onoga što "Nova generacija" danas jeste nastaju 2011. godine, kada se otvara Dnevni centar za djecu u riziku. Od tada do danas bio je utočište za više od 1.000 djece - uz četiri obroka dnevno, odjeću, obuću, higijenske potrepštine, individualnu i grupnu podršku psihologa, socijalnih radnika, defektologa i vaspitača. Usluga je besplatna i stalno se razvija.
Posebno su ponosni na program koji omogućava mladima da nastave dolaziti i nakon 18. godine, sve do 26, uz podršku u zapošljavanju i osamostaljivanju. Na mjesečnom nivou, danas usluge Dnevnog centra koristi preko 100 djece i mladih iz Banjaluke.
Dvije godine kasnije, 2013, nastaje Plavi telefon - prva savjetodavna linija za djecu u BiH.
Direktor Saša Risojević, koji je tada bio u prvoj postavi volontera na telefonu, navodi da je ideja bila da i druga djeca, naročito iz manje razvijenih opština, imaju sigurno mjesto koje će im pružiti podršku i putem kojeg će moći anonimno prijaviti nasilje. Kao i Dnevni centar, Plavi telefon je danas akreditovana usluga socijalne zaštite koja je odgovorila na preko 80.000 poziva djece iz cijele BiH.
Iz Udruženja navode da iza ovog broja stoje djeca koja u tom trenutku nisu imala kome da se okrenu i obrate i kojima je bila potreba pomoć i zaštita. Plavi telefon ima uspješnu saradnju sa MUP-om RS, ali i drugim subjektima zaštite na nivou cijele BiH, te, nažalost, postoje brojne situacija kada se procjenjuje da je Plavi telefon svojim intervencijama spasio život pozivaocu.
Mjesto gdje je mišljenje mladih važno
Prolaskom kroz prostorije ne možete a da ne primijetite oslikan veliki logo na kojem piše Savjet djece Dnevnog centra "Mlada generacija", a upravo ovaj logo kreirala je starija grupa djece koja čini savjetodavno tijelo "Nove generacije".
Saznali smo da se ovdje djeca sve pitaju, da je njihovo mišljenje važno i da oni mogu da utiču na to kakve aktivnosti i kakve projekte će organizacija da sprovodi. Uz podršku radnika, mladi su kreirali svoj statut, pravilnike rada, izabrali predsjednika, sekretara i zapisničara, te se redovno okupljaju kako bi pričali o planovima za razvoj Dnevnog centra.
"Od djece često dobijamo profesionalne mejlove sa brojnim zahtjevima. Ponekad su to ideje za izlete ili nove aktivnosti, ali ponekad su to i ozbiljni zahtjevi koji oslikavaju stvarne potrebe i podsjećaju nas da mnoge aktivnosti zavise od podrške donatora i partnera", kroz osmijeh kaže Saša.
Ipak, zahvaljujući idejama mladih, Dnevni centar je uveo brojne novine u svoj rad od kojih im je najvažnija da mogu nastaviti dolaziti i kada navrše 18 godina.
Predsjednik Savjeta djece S.M. (20) naveo je kako je ranije često razmišljao kako će mu biti teško kada ne bude dolazio u Dnevni centar, ali da sada to nije tako, jer može da nastavi sa dolascima. S.M. je prvi student iz Dnevnog centra i dokaz koliko djeca mogu da napreduju ukoliko na vrijeme dobiju adekvatnu podršku.
Savjetovalište i širenje podrške
Na spratu ove kuće koju djeca zovu "Druga kuća" nalazi se Savjetovalište za djecu i mlade, otvoreno prije dvije godine.
"Vidjeli smo porast problema mentalnog zdravlja kod djece kojoj grupni rad nije dovoljan. Zato smo, uz podršku grada Banjaluka i Centra za socijalni rad, otvorili Savjetovalište za individualne tretmane", navela je psihologinja Iva Patricia.
Savjetovalište mjesečno pomaže više od 20 djece, a zahvaljujući podršci UniCredit Bank a.d. Banjaluka i UniCredit fondacije, od septembra će biti dostupno 100 termina mjesečno, što znači šansu za intenzivniju podršku većem broju djece. Plan je i produženje rada Dnevnog centra kako bi se dodatno pomoglo u školovanju djece.
Snaga solidarnosti i podrške
"Naš rad je težak, emocionalno iscrpljujući, ali podrška nam daje snagu i potvrdu da smo na dobrom putu. Zahvalni smo gradu Banjaluka, Centru za socijalni rad, Unicefu, "Save the Childrenu", kompanijama "M:tel", "Tropic", "EuroExpress", UniCredit banci i brojnim drugima koji su godinama uz nas. Njihova podrška daje priliku da radimo posao koji volimo i na način koji donosi rezultate", zaključio je Risojević.
Postani Zaštitnik djece!
Zbog sve većih potreba djece i porodica u BiH, "Nova generacija" je pokrenula platformu "Štiti nove generacije", koja okuplja kompanije i građane koji svojim donacijama podržavaju rad tri usluge socijalne zaštite.
Ovi Zaštitnici djece pomažu da udruženje ove godine ispuni svoj cilj i da pruži podršku za preko 4.500 djece u BiH.
Posjeti www.stitnovegeneracije.com i podrži zdravo odrastanje djece.
