Novo istraživanje otkriva da se santa leda Thwaites, poznata kao "santa sudnjeg dana" zbog svoje sposobnosti da značajno podigne nivo mora, topi znatno brže nego što su naučnici prethodno mislili. Smješten u Zapadnom Antarktiku, Thwaites ima površinu otprilike veličine Floride.
Prethodna istraživanja su pokazala da se santa leda brzo topi još od osamdesetih, što je doprinijelo porastu globalnih nivoa mora za 4 odsto gubitkom stotina milijardi tona leda.
Potpuno rastapanje sante moglo bi podići nivoe mora za čak 60 centimetara. Međutim, Thwaites takođe utiče na nivoe mora jer djeluje kao prirodna brana koja sprečava sante leda Zapadnog Antarktika da skliznu u okean. Ako bi santa potpuno kolabirala, nivoi mora mogle bi porasti i do tri metra.
Najnoviji podaci sada pokazuju da je topla, visokog pritiska morska voda prodrla sve do podnožja ranjive sante, što znači da bi rizik od njegovog topljenja mogao biti ozbiljniji nego što se prvobitno mislilo. Naučnici su objavili svoja otkrića u ponedjeljak (20. maja) u časopisu "PNAS".
"Brine nas to što možda potcjenjujemo brzinu promjena sante leda, što bi moglo biti razorno za obalne zajednice širom svijeta", izjavila je koautorka studije Kristin Dou, profesor glaciologije na Univerzitetu Voterlu u Ontariju.
Kako bi bolje razumjeli šta se događa ispod površine Thwaitesa, istraživači su stvorili sken visoke rezolucije pomoću rentgenskih podataka koje su prikupili sateliti od marta do juna 2023. godine. Podaci su pokazali da se površina sante diže i spušta za nekoliko centimetara kako morska voda ulazi i izlazi ispod njega. Slika koju su dobili otkrila je da se topla morska voda duboko uvlači unutar sante. Ovi ulazi postepeno tope Thwaites s donje strane, stvarajući slatku vodu koja se izbacuje u okean dok se plima povlači.
Naučnici upozoravaju da ovakvo "intenzivno topljenje" može značajno doprinijeti porastu nivoa mora, kao i približiti santu daljem urušavanju. Međutim, precizno kvantifikovanje ovih porasta, kao i procjena koliko je blizu tačka bez povratka, zahtjeva dalja istraživanja, prenosi "Klik".
"Trenutno nemamo dovoljno informacija da bismo rekli koliko vremena imamo prije nego što prodor okeanske vode postane neopoziv", rekla je Dou. "Unapređivanjem modela i usmjeravanjem naših istraživanja na ove ključne sante, nastojaćemo barem približno odrediti ove brojke za decenije umjesto vijekove."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
