Planovi za spašavanje polarnog leda i "popravak" klime uz pomoć tehnologije predstavljaju "pogrešnu" distrakciju od hitne potrebe za smanjenjem emisija staklene bašte, navodi se u novoj naučnoj procjeni koja je ponovo podstakla raspravu o takozvanom geoinženjeringu, piše "Sky News".
Arktik se zagrijava barem tri puta brže od ostatka planeta, što dovodi do porasta nivoa mora i povećava rizik od ekstremnih vremenskih uslova u Evropi. Dok neki naučnici tvrde da je dobro došao svaki napor kako bi se spriječio klimatski slom, drugi upozoravaju na opasnosti tehnoloških rješenja.
"Privlačan prijedlog, ali uopšte ne drži vodu"
Profesor Martin Siegert, glaciolog sa Univerziteta u Ekseteru, izjavio je za "Sky News" kako je korištenje tehnologije za rješavanje problema "lažno obećanje". Pregledom prijedloga, poput reflektovanja sunčeve svjetlosti ili postavljanja barijera protiv tople morske vode, zaključeno je da su takve metode preskupe, teško sprovedive u velikim razmjerama i mogle bi donijeti više štete nego koristi.
"To je privlačan prijedlog, ali uopšte ne drži vodu", rekao je Siegert. "Zapravo je prilično opasno jer bi se neki ljudi mogli osloniti na to kao način da izliječe planetu, ali mi jednostavno ne mislimo da je to održivo."
Izvješštaj je objavljen u časopisu "Frontiers in Science" i analiziralo je tehnike poput raspršivanja čestica u atmosferu, postavljanja barijera na morsko dno ili dodavanja hranjivih materija u okeane. Zaključak je da su sve metode nedokazane i mogu imati nepredvidive posljedice na okolinu.
"Ono što možemo učiniti da spasimo polarne regije jeste smanjiti emisije staklenih gasova na neto nulu unutar sljedećih tridesetak godina. To će pomoći našim polarnim regijama i zasigurno će pomoći planetu", dodao je profesor Siegert.
Prvi testovi ipak kreću
S druge strane, britanski naučnici sa Univerzitet u Kembridžu pripremaju se ove zime sprovesti jedno od prvih ispitivanja geoinženjeringa na Arktiku, tvrdeći da se nijedna ideja ne smije isključiti. Planiraju koristiti pumpe za preplavljivanje površine plutajućeg leda smrznutom morskom vodom, u nadi da će led postati deblji i otporniji na ljetno otapanje.
Šaun Ficdžerald, direktor Univerzitetskog centra za popravak klime, ističe da se tehnologija mora testirati: "Ako to ostavimo 20 godina i klimatske promjene se nastave, a mi nismo napravili svoju zadaću i razmislili o potencijalnim opcijama, onda ćemo biti u užasnoj situaciji. Dugujemo budućim generacijama da ih opremimo s više znanja o ovome."
Projekt finansira vladina Agencija za napredna istraživanja i izume (ARIA). Plan je postaviti četiri pumpe na kvadratni kilometar morskog leda, ali dugoročna vizija uključuje čak milion pumpi koje bi pokrile 10 odsto arktičkog leda. "Nema malih brojeva kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena", zaključio je doktor Fitcdžerald, prenosi "Index".
