Otapanje leda na Antarktiku značajno utiče na globalne okeanske struje, a prema najnovijem istraživanju, Antarktička cirkumpolarna struja (ACC) mogla bi oslabiti za 20 odsto do 2050. godine. Ova promjena mogla bi imati dalekosežne posljedice na temperature okeana, podizanje nivoa mora i ekosisteme Antarktika, upozoravaju naučnici u studiji objavljenoj 3. marta u časopisu "Environmental Research Letters".
Antarktička cirkumpolarna struja, koja se kreće u smjeru kazaljke na satu oko Antarktike, najjača je okeanska struja na Zemlji i prenosi oko milijardu litara vode u sekundi. Ova struja igra ključnu ulogu u regulaciji globalnih temperatura, držeći toplije vode dalje od antarktičkog ledenog pokrova i povezujući Atlantski, Tihi, Indijski i Južni okean. Time omogućuje razmjenu toplote između ovih golemih vodenih masa.
Međutim, uslijed klimatskih promjena i ubrzanog topljenja antarktičkog leda, u Južni okean ulazi sve više hladne, slatke otopljene vode, što slabi snagu struje.
Kako bi istražili kako će ovaj dotok otopljenog leda uticati na snagu i cirkulaciju ACC-a, Bišakdata Gajen, mehaničar fluida sa Univerziteta u Melburnu, i njegov tim koristili su najbrži australijski super-računar i klimatski simulator. Modeli su pokazali da hladna otopljena voda razrjeđuje okolnu morsku vodu, što usporava konvekciju između površinske i duboke vode u blizini ledenog pokrova.
Posljedica toga je zagrijavanje dubokog Južnog okeana, budući da sve manje hladne površinske vode dospijeva u dublje slojeve. Osim toga, otopljena voda se širi dalje prema sjeveru prije nego što potone, mijenjajući gustoću okeana i dodatno pridonoseći usporavanju struje.
Jedna od najopasnijih posljedica ovog usporavanja je mogućnost da više tople vode stigne do antarktičkog ledenog pokrova, što bi dodatno ubrzalo njegovo topljenje. Ovo bi ne samo pridonijelo porastu nivoa mora, već bi i dovelo do još većeg priliva otopljene vode u okean, stvarajući začarani krug slabljenja struje i ubrzanog topljenja.
Osim uticaja na klimu, Antarktička cirkumpolarna struja igra i zaštitnu ekološku ulogu. Ova moćna struja djeluje kao barijera protiv invazivnih vrsta, sprečavajući dolazak neautohtonih biljaka i životinja do Antarktika. Ako se uspori, ova će zaštita oslabiti, otvarajući vrata bržem širenju stranih organizama prema antarktičkoj obali.
Gajen je slikovito objasnio ovaj proces: "Struja funkcioniše poput vrteške koji se neprestano okreće. Ako uspori, organizmi će se moći puno brže preseliti na antarktičku obalu."
Iako su promjene u ACC-u najizraženije u južnim okeanima, njihovi će se učinci osjetiti širom svijeta. Gajen upozorava da je Antarktik srce okeanskog sistema, a svaka promjena u tom dijelu svijeta imaće posljedice na sve okeanske struje.
Naučnici još ne mogu precizno predvidjeti kada će se početi osjećati najgore posljedice ovog fenomena - ako već nisu počele. Razlog tome je činjenica da je ACC teško pratiti zbog svoje udaljenosti i nepristupačnosti. Gajen naglašava da je za jasnije razumijevanje ovih promjena potrebno dugoročno praćenje podataka.
Ono što je sigurno jeste da otapanje leda na Antarktiku više nije samo regionalni problem - njegove posljedice biće globalne, a akcije za ublažavanje klimatskih promjena postaju hitnije nego ikad, prenosi "Klik".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
