Banja Luka

Anketa "Nezavisnih": Šta kažu građani o kriminalizaciji klevete i uvrede

Anketa "Nezavisnih": Šta kažu građani o kriminalizaciji klevete i uvrede
Foto: Velibor Tripić | Anketa "Nezavisnih": Šta kažu građani o kriminalizaciji klevete i uvrede

BANJALUKA - Zakon štiti političare. Onaj ko kleveće neka odgovara. Neophodan je dogovor svih aktera, jer su u pravu i predlagači zakona, ali i civilni sektor.

Ovo su, u najkraćem, odgovori građana na pitanje "Nezavisnih novina" šta će Republici Srpskoj donijeti eventualna kriminalizacija uvrede i klevete, a koja je izazvala burnu polemiku u Srpskoj, prije svega od predstavnika medijske zajednice i nevladinih organizacija, koje upozoravaju da usvajanje zakona guši slobodu govora i mišljenja.

Podsjećamo, na dnevnom redu današnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske biće Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS, kojim se, između ostalog predviđa, uvođenje uvrede i klevete kao krivičnog djela.

Ono što smo mogli primijetiti, veliki broj građana nije ni upoznat sa dešavanjima u vezi s pitanjem Nacrta zakona, a dio njih nije se ni usudio da komentariše ovo pitanje.

Oni koji jesu, podijeljenog su mišljenja da li će uvreda i kleveta promijeniti društvene okolnosti u Republici Srpskoj i zašto se sada vraća ovo pitanje.

Foto: Nezavisne novine / Ilustracija
Foto: Nezavisne novine / Ilustracija

"To je zaštita političara, njihove vlasti i njihovih porodica. Sve drugo uopšte nije bitno da se dešava", kaže jedan od naših sagovornika.

"Ovo neće uticati na društvenu situaciju. Nama je diktatura 20 godina. Tako će biti i dalje. Kakva je razlika, sad će biti po zakonu, a ranije je bilo mimo zakona. Isto je to. Ništa ovo neće promijeniti. Građani su naši kao ovce. Mi samo slušamo, radimo i to je završena priča", dodaje on.

Neki smatraju i da ovaj zakon neće ni biti usvojen.

"Taj ko kleveće, ako je njegovo djelo za odgovaranje, neka odgovara. Ali smatram da zakon neće biti donesen. Mislim da nam takav zakon nije potreban", kaže za "Nezavisne novine" Mirsada Safić, koja poručuje da ovdje ima dovoljno slobode govora.

"Samim tim što je demokratija ovdje, čovjek, šta ja znam, nije ograničen ničim, pa i tom slobodom govora", ističe ona.

Sa druge strane, pojedini građani su mišljenja da su u ovom slučaju u pravu i oni koji predlažu zakon, ali i oni koji tvrde da zakon ugrožava određene slobode.

"Ovo pitanje najmanje se može riješiti na ulici. I jedna i druga strana su u pravu. Ne može se nijedna isključiti. Treba se demokratski dogovarati sa obje strane po svim tekućim pitanjima i uskladiti sa evropskim i svjetskim propisima, zakonima i praksom. Apriori nešto odbacivati ili nametati nije u redu. Zato i živimo u demokratskom procesu, da se dogovaramo šta je valjano i ispravno, a šta nije", smatra Slavko Malešević.

Prema njegovim riječima, porazno je što u Srpskoj gotovo da ne postoji demokratski dogovor ni po jednom osnovu.

"Mislim da je ta nepomirljivost najgora varijanta i da jedna i druga strana samo gledaju i misle da su na pravom putu. Zato moraju da sjednu i da prihvate načela svjetske demokratije. Obje strane moraju tražiti racionalni prilaz problemu. Teško je reći da li ćemo uspjeti u tome. Ja, lično, kao građanin volio bih da se tu uspostavi jedna relacija dogovora, smirivanja tenzija i okretanja realnom životu", smatra on.

U vezi s pitanjem ugrožavanja slobode govora i mišljenja koje bi po mnogima bile jasno ograničene i ugrožene novim zakonom, naš sagovornik poručuje da je teško ocijeniti da li u Republici Srpskoj i BiH već ima dovoljno takvih sloboda.

Foto: Nezavisne novine / Ilustracija
Foto: Nezavisne novine / Ilustracija

"Nikad nigdje nema apsolutne slobode govora, nigdje u svijetu, pa ni kod nas. Dakle, ni ovdje je nema vjerovatno u dovoljnoj mjeri. Ali mislim da je dosta i solidno stanje, kakvo je u drugim sredinama. No nikad se ne treba zadovoljiti, treba uvijek težiti najoptimalnijoj varijanti", zaključuje Malešević.

Pored navedenog, građani su zagovornici da sporni zakon, o čijem nacrtu će se izjasniti i poslanici na sjednici Narodne skupštine RS, treba da bude definisan strogo prema pravilima Evropske unije, ako, kako ističu, težimo ka EU.

"Mi, kao zemlja kandidat za EU, trebalo bi da usvajamo zakone koji su standardizovani u EU i prema tome da se odredimo", poručuje jedan od građana.

Uz sve rečeno, advokat Dario Sandić se ne bi složio u potpunosti. Prije svega u vezi s pitanjem da li su građani svjesni da se kriminalizacija uvrede i klevete tiče njih isto koliko i medijske zajednice, koja je digla svoj glas.

"Unazad 20 godina po ponašanju građana vidimo da oni nisu svjesni ničega što se tiče njih, a u pogledu donošenja zakonskih i podzakonskih akata. Ovo je samo jedan u nizu zakona koji će ograničiti ili možda u potpunosti uništiti slobodu govora i mišljenja. Provlači se teza da se ovim pogađaju samo novinari. Ne. Ovim se pogađaju svi ljudi koji nešto misle i to javno govore", zaključio je Sandić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije