Kriminalizacija klevete i uvrede u RS mogla bi dovesti do ozbiljnih poteškoća u odnosima s EU, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Manuel Zaracin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan.

On je istakao da postoje standardi iz temeljnih ugovora o EU, koji se moraju poštovati, a da bi ovaj zakon predstavljao kršenje tih standarda.

"Njemačka savezna vlada stoji uz sve vas iz medija i nevladinih organizacija i brine se zbog situacije u Srpskoj. Imamo vas u vidu. Pažljivo ćemo posmatrati sve što se dešava i možete biti sigurni da ćemo biti na vašoj strani", rekao je on.

NN: Vlada Republike Srpske želi kriminalizovati klevetu i uvredu. Kako Vi to komentarišete?

ZARACIN: Čuo sam. Njemačka savezna vlada na tu namjeru gleda s najvećom zabrinutošću. Teško mogu da zamislim da takva namjera može biti pozitivan signal za jednu zemlju koja ima kandidatski status za EU. To može dovesti do ozbiljnih poteškoća u odnosima s EU. Pritom, moram reći da smatram da u Srpskoj mediji koji su još slobodni i civilne organizacije predstavljaju potencijal za BiH, ali i za Srpsku. Bila bi velika greška gospodina Dodika da taj potencijal ne iskoristi za pozitivan razvoj zemlje.

NN: Gospodin Dodik često govori da EU možda nije dobar put, a to odražava stav dijela javnosti koji gubi povjerenje u EU. Kako Vi to vidite?

ZARACIN: Mogu da zamislim da ljudi u BiH zbog nedostatka napretka u procesu pridruživanja posljednjih nekoliko godina više ne vjeruju toliko čvrsto u put prema EU kao što je možda ranije bio slučaj. Njemačka savezna vlada ima za cilj da vrati više povjerenja u taj proces. Mi smo čvrsto uz evropsku perspektivu svih šest balkanskih zemalja, posebno BiH, i želimo da tim putem idemo zajedno. Čvrsto sam uvjeren da je za EU neophodno da se proces pridruživanja zemalja zapadnog Balkana uspješno okonča, s jednakim pravima i jednakim poštovanjem prema ljudima ovdje. Samo tako EU može ispuniti svoju globalnu ulogu i apsolutno sam uvjeren da ne postoji bilo kakva smislena alternativa. Moramo to uraditi zajedno.

NN: Da se vratimo ovom zakonu. Kakvi su standardi EU kad je u pitanju ova oblast? Pitam jer postoje zemlje u EU koje imaju kriminalizaciju klevete.

ZARACIN: Sloboda govora i izražavanja su osnov temeljnih ugovora o EU. To je apsolutni preduslov da se uspješno postane članica EU. Ne želim reći da je baš u svakom dijelu EU sve savršeno kada je riječ o slobodni govora i izražavanja. Međutim, teško je napraviti odgovarajuće poređenje s ovim što se dešava u Srpskoj. Uopšteno gledano, ne vjerujem da će biti dobro za BiH da preuzme neke loše primjere iz EU. Ali postoje standardi iz temeljnih ugovora o EU, koji se moraju poštovati. Prema onom što sam do sada vidio, ovo što se priprema bilo bi jasno kršenje standarda.

NN: Vjerovatno ste čuli da su nekolicini novinara u Banjaluci oštećeni automobili nakon što je gospodin Dodik dao neke negativne izjave o pojedinim novinarima. Kako novinari i, generalno, javnost mogu da osiguraju te evropske standarde, a da ne moraju da idu da se za njih tuku na ulici ili pribjegavaju bilo kakvom nasilju? Ko će zaštititi ljude koji žele slobodno javno da govore?

ZARACIN: Naravno, to je prevashodno dužnost policije i pravosuđa. Moje lično viđenje je da politika ima posebnu vrstu odgovornosti da se prema novinarima, nevladinim organizacijama i javnosti odnosi učtivo, kako to i dolikuje. Ja sam kao političar bio kritikovan. Nije se ni meni uvijek svidjelo šta su novinari pisali. Ali dio je vašeg posla da s tim naučite da živite. Njemačka savezna Vlada stoji uz sve vas iz medija i nevladinih organizacija i brine se zbog situacije u Srpskoj. Imamo vas u vidu. Pažljivo ćemo posmatrati sve što se dešava i možete biti sigurni da ćemo biti na vašoj strani. To želim posebno da naglasim. To ne znači da ću se uvijek složiti sa svim što pišete, ali insistiram da imate pravo i mogućnost da pišete i ono što se meni ne sviđa.

NN: Kako napreduje Berlinski proces? Postoje problemi u vezi sa deklaracijom o energetici i slobodi kretanja. Da li je Berlinski proces ugrožen?

ZARACIN: Svih šest zemalja su 3. novembra na samitu Berlinskog procesa potpisale tri sporazuma. Mi polazimo od toga da proces ratifikacije tih sporazuma ide punom parom i da će ih svih šest zemalja implementirati. Što se tiče glasina o gospodinu Dodiku u vezi s tim, želim da kažem da je on od prvog dana zagovornik Berlinskog procesa. Između šest zemalja koje su u procesu imamo široko razumijevanje koje se proteže od Aljbina Kurtija preko Aleksandra Vučića, Olafa Šolca i Analene Berbok, sve do Milorada Dodika. S obzirom na to da je tako širok konsenzus u regionu rijetka pojava, proces moramo čuvati i razvijati. Isto misli i koalicija na državnom nivou iako znam da su procedure u BiH često komplikovane.

NN: Vaša stranka Zeleni važan je dio njemačke savezne koalicije, a Vi ste njen važan dio. Kako njemačka Vlada vidi RS? Da li je želi oslabiti ili ukinuti?

ZARACIN: Srpska je entitet u BiH kako to proističe iz Dejtonskog sporazuma. Želimo uspješnu BiH na putu ka EU, a dio toga je da, naravno, želimo da ljudi u Srpskoj žive bolje i da njihov put ka EU ide naprijed. Imamo puno poštovanje i želimo voditi dijalog s ljudima u Srpskoj.

NN: A da li negdje iza scene Njemačka želi ukidanje RS, da joj uzme nadležnosti ili je oslabi?

ZARACIN: Naravno da se Njemačka neće miješati u odnose u BiH i propisivati kakvo treba da bude vaše ustavno uređenje. O tome treba vi da odlučujete ovdje. Mi možemo pomoći u razgovorima koji se vode između domaćih aktera. Ako nas pozovete, mi smo spremni. Mogu vam reći potpuno otvoreno: niko u Njemačkoj nema namjeru da ukida Srpsku. Ja lično bih tako nešto smatrao apsolutno pogrešnim. Ne mora nam se sve sviđati, ali moramo prihvatiti realnost.

NN: Šta je realnost?

ZARACIN: Realnost su dva entiteta koji imaju posebna prava. To je, u suštini, jedan veoma komplikovan federalistički sistem. Mi želimo više građanskog društva, mi želimo da se približimo modelu "jedan čovjek jedan glas", ali približavanje ne znači da će se sve to dogoditi od danas do sutra.

NN: Da li to znači da u budućnosti očekujete sistem "jedan čovjek, jedan glas"?

ZARACIN: To ja ne znam.

NN: Ja se lično nadam da do toga nikad neće doći.

ZARACIN: Priznajem da, kako sada stvari izgledaju, to sada nije opcija. U suštini, ono što ja želim jeste da BiH u budućnosti bude sposobnija da djeluje i želim da se krećemo u tom smjeru. Međutim, to sve mora biti predmet pregovora i razgovora, a u tim razgovorima Srpska mora imati svoje mjesto. Pritom, mislim da Srpska treba da uzme u obzir mišljenje svih etničkih grupa u Srpskoj, isto kao i Federacija.

NN: I u Evropi postoje posebna prava kada ima više različitih autohtonih identiteta u jednoj zemlji, kao što je slučaj u Belgiji ili Švajcarskoj, zar ne?

ZARACIN: Tačno. Usput rečeno, i Njemačka je prilično komplikovana zemlja.

NN: Poznato vam je da je prošlogodišnja rezolucija u Bundestagu izazvala ogorčenje i bijes u RS, jer je shvaćena kao namjera da se ukinu posebna prava u BiH i da se uvede sistem "jedan čovjek, jedan glas". Kako to vidite?

ZARACIN: Znam da je ta rezolucija dovela do negativnih reakcija. Želio bih da apelujem na ljude da razumiju da se poslanici u Bundestagu ozbiljno brinu za budućnost ove zemlje, posebno zbog dugogodišnje retorike gospodina Dodika o otcjepljenju Srpske. Postojala je potreba da mu se pošalje jasna poruka da bi se to spriječilo. To ne znači da se svi morate sto odsto složiti sa svim što tamo piše, ali ljudi i politički akteri u Srpskoj treba da shvate tu poruku kao izraz ljubavi i brige prema BiH. Nije nam svejedno šta će se desiti sa BiH. Mnogo nas se ozbiljno brine za budućnost BiH, dobrim dijelom zato što gospodin Dodik stalno prijeti secesijom. Mi te prijetnje sada uzimamo veoma ozbiljno.

NN: Šta to znači da to uzimate ozbiljno?

ZARACIN: To znači da ne želimo da ponovimo grešku kao s Rusijom, kao što su mnogi u Njemačkoj učinili, i retoriku gospodina Dodika vidimo samo kao neku predstavu. Napravili smo ogromnu grešku s Rusijom u vezi s Ukrajinom i zato naša spoljna politika sada polazi od toga da, kada političar nešto kaže, to uzimamo krajnje ozbiljno. Nećemo se više oslanjati na to da je to samo priča, da se stvarno tako ne misli. To je promjena koja je nastupila kada je naša koalicija došla na vlast u Njemačkoj. To možete da shvatite kao novu realnost.

NN: Čini se da i kancelar Šolc i ministrica Berbok mnogo češće spominju region i BiH nego što je to bilo ranije. Koliko stvarno često misle o regionu?

ZARACIN: I kancelaru Šolcu i Analeni je region jako na srcu. Kada bi ih neko usred noći probudio i pitao šta su im spoljnopolitički prioriteti, zbog rata u Ukrajini ne bi zapadni Balkan spomenuli na prvom mjestu, ali sasvim sigurno bi bio na vrhu liste. Mada moram reći da još nisam pokušao da ih probudim u četiri ujutro!

Dodik tjera njemačke investitore

NN: Vi ste izaslanik njemačke vlade za region. Kako vidite region? Postoji neko takmičenje između Berlinskog procesa i "Otvorenog Balkana", zar ne?

ZARACIN: Otkad sam na ovoj poziciji, naš stav je da sve regionalne inicijative moraju na isti način tretirati svih šest zemalja i da moraju jasno da budu usklađene s evropskim propisima i pravilima. Prestali smo s tim besmislenim svađama "Berlinski proces protiv 'Otvorenog Balkana'". Nemamo vremena za gubljenje u vezi s ovim ili onim modelom. Za to nemam ni vremena ni živaca, želim da se stvari kreću naprijed. Ali uslov je da proces obuhvata svih šest zemalja.

Želimo da ljudi rade i sarađuju i da se zajedno razvijaju, kao što želimo sigurnost i izvjesnost za naše investitore, da ih što više ovdje dođe. Možda gospodin Dodik ne vidi koliko je njemačkih investitora otjerao svojom retorikom. Možda bi ljudi u Srpskoj malo bolje živjeli kada bi on s tim konačno prestao. Pogledajte koliko su njemački privrednici otvorili radnih mjesta u Srbiji.

To je 80.000 dobro plaćenih poslova. To nisu poslovi pumpadžije na benzinskoj pumpi "Luk oila" s platom s kojom jedva preživljava ili rad u vlastitoj radnoj koloniji kineskih investitora. Njemačke firme daju pristojne plate, radnici u preduzećima imaju organizovane vrtiće, stalni pristup zdravstvenoj njezi, rezervisano mjesto za parkiranje i "Oktobar fest"! Kada Srpska, BiH, zapadni Balkan i Njemačka budu zajedno u EU, nikome neće ni pasti na pamet "ekonomski prosperitet" koji nude Rusija i Kina.

Srbi bi trebalo da pokažu razumijevanje za Ukrajinu

NN: Kako vidite rat u Ukrajini?

ZARACIN: Proteklih godina sam kao poslanik često putovao i u Rusiju i u Ukrajinu. Često sam bio i na istoku Ukrajine. Svim ljudima u Srpskoj mogu reći da je Ukrajina jedna fascinantna i divna zemlja koja samo želi nezavisnost od jedne strašne vjekovne kolonijalne vlasti. Mislim da bi Srbi to morali da razumiju. A Moskva je na želju Ukrajinaca da budu nezavisni reagovala brutalnim uništavajućim ratom koji je na najbrutalniji način okrenut protiv običnog stanovništva uz negiranje ukrajinskog identiteta, ukrajinskog jezika i ukrajinske kulture, a možda i samostojnosti ukrajinske nacije. Ruske vlasti kradu ukrajinsku djecu.

NN: Kako mislite da kradu ukrajinsku djecu?

ZARACIN: Kredibilne međunarodne organizacije, uključujući i Ujedinjene nacije, objavile su zvanične publikacije o tome kako se ukrajinska djeca iz Donbasa prebacuju u Rusiju i predaju na usvajanje. O tome postoje i video-snimci. Na kraju krajeva, Rusija to i ne krije, oni puštaju priloge na televiziji. Ako išta, ovdje treba ljude da podstakne da jednom za sva vremena raskinu s režimom u Rusiji, onda bi to trebalo da bude saznanje o sudbini ove djece.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.