Zdravlje

Brza hrana sadrži više soli i transmasnih kiselina od preporučenog

Brza hrana sadrži više soli i transmasnih kiselina od preporučenog
Foto: Ilustracija | Brza hrana sadrži više soli i transmasnih kiselina od preporučenog

BANJALUKA - Studijom prehrambenog okruženja u Banjaluci utvrđeno je da brza hrana sadrži više soli i transmasnih kiselina nego što je preporučeno u ishrani o čemu ljudi moraju da vode računa da bi sačuvali zdravlje, izjavila je pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Amela Lolić.

Lolićeva je rekla da se studija bavila mjestima gdje se prodaje brza hrana i količinom transmasnih kiselina, natrijuma i kalijuma koju sadrži.

"Zanimljivo je da domaći kolači, koji se prodaju u takvim objektima, u jednoj porciji imaju više transmasnih kiselina nego što je preporučeno za kompletan dnevni unos", rekla je Lolićeva danas novinarima uoči prezentacije ove studije u Banjaluci.

Kada je riječ o natrijumu, Lolićeva kaže da je studija pokazala da roštiljske kobasice, ćevapi i burek sadrže više soli i natrijuma nego što je maksimalno preporučeno u ishrani.

"Povoljno je da su svi objekti u kojima se prodaje takva hrana stacionarni, čvrsti objekti, a ne oni u kojima postoji veći rizik kade je riječ o higijeni hrane", navela je ona.

Dragana Stojisavljević iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kaže da je hrana u takvim objektima nutritivno izmijenjena i da ne odgovara standardnim preporukama za djecu i odrasle.

"Ova hrana nije zdravstveno nebezbjedna, ali je nutritivno i energetski gusta, odnosno sadrži energiju i transmasti u većoj koncentraciji nego što bi trebalo da se nađe u standardnoj porciji", rekla je Stojisavljevićeva.

Ona je navela da je prvi put rađen ovakav tip studije prehrambenog okruženja u jednom gradu i da je dala veoma interesantne rezultate.

"U svim dokumentima u Republici Srpskoj definisali smo aktivnosti koje su usmjerene na smanjenje sadržaja soli, transmasti, zaštićenih masti i drugog. Ova studija je važna jer je omogućila da utvrdimo šta naše stanovništvo jede", istakla je Stojisavljevićeva.

Prema njenim riječima, studija odslikava pravo stanje u najvećem gradu Srpske kada je riječ o ovoj vrsti hrane, a situacija je slična i u ostalim gradovima,

Rukovodilac Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti u Moskvi Žoao Breda rekao je novinarima u Banjaluci da je se studija bavila uticajem domaćih prehrambenih navika na nezarazne bolesti kao što su dijabetes i kancer.

"U današnje vrijeme hrana koju jedemo povezana je sa mnogim bolestima", naveo je Breda.

On je naveo da unos soli veoma bitan jer ona podiže krvni pritisak, te dodao da niko ne bi trebalo da unosi dnevno više od pet grama.

"I određene vrste masti su veoma bitne jer su neke od njih i dalje prisutne u namirnicama koje jedemo. Prvi put je u saradnju sa SZO urađena analiza kakva se hrana prodaje u Banjaluci. S obzirom na to da nismo mogli da ulazimo u domaćinstva i zagledamo šta ko jede, odlazili smo na mjesta gdje se hrana tradicionalno prodaje jer nju ljudi jedu nekoliko puta sedmično", pojasnio je Breda.

On kaže da je urađena hemijska analizu te hrane u saradnji sa stručnjacima, kolegama i saradnicima iz drugih zemalja i uz veliku pomoć Kancelarije SZO u BiH, što će biti od velike koristi za budući rad.

Prema njegovim riječima, analizirani su proizvodi koji se prodaju na mjestima kao što su kiosci i tezge i ustanovljeno je da u mnogim od njih postoji i isuviše velika koncentracija transmasnih kiselina.

"To su sastojci koji se mogu veoma lako eliminisati iz hrane i zamijeniti nečim drugim i veoma su štetni za organizam, pogotovo kada je riječ o srčanim oboljenjima", naglasio je Breda.

On je upozorio da je u mnogim od tih proizvoda koncentracija kiselina u jednom proizvodu veća od dozvoljene za dan unosa hrane.

Prezentaciju Studije opisa prehrambenog okruženja organizovalo je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u saradnji sa Kancelarijom Svjetske zdravstvene organiѕdžacije u BiH.

Studija je sprovedena u Banjaluci prema metodologiji SZO u okviru projekta "Hrana u gradovima - istočna Evropa i centralna Azija".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije