Sušenje veša zimi u zatvorenom prostoru podiže nivo vlage za do 30 posto. To nikako nije dobro za zdravlje ukućana koji udišu tu vlagu i hemikalije od deterdženta te omekšivača (jer i to u malim količinama isparava iz odjeće tokom sušenja).
Prema nekim istraživanjima, u zraku se mogu naći čak i kancerogene hemikalije. Uz to, kod nekih ljudi vlaga u zraku uzrokuje glavobolje i probleme s disanjem.
“Vlažno okruženje potiče rast plijesni koje mogu otpustiti svoje spore, a one uzrokuju alergijske reakcije kod nekih ljudi. Plijesan i spore gljiva obično nisu vidljive ljudskom oku. U normalnim situacijama, ljudi će kihati ili kašljati ako udahnu te spore jer se tako naš imunitet bori s njima. No ako niste osjetljivi na plijesan, možda nikad nećete imati reakciju na nju. Astmatičari koji su osjetljivi na spore gljiva mogu najviše patiti u ovim situacijama jer to pogoršava njihove simptome”, ispričala je Pheena Kenny, iz irske Udruge astmatičara za Independent.
Ako se veš suši na radijatoru to će, osim zdravlja ukućana, ometati i protok topline domom, odnosno smanjiće se efikasnost radijatora što u konačnici vodi pojačavanju grijanja te većim računima.
Takođe, i sama vlaga koja se isparava zrak čini hladnijim pa, iako je termostat na istoj temperaturi, u domu će biti hladnije nego inače. Osjetljiva odjeća koja se mokra stavlja na radijatore može se oštetiti, pucanjem elastinskih vlakana u njoj.
Za suvih zimskih dana opran veš stavlja se i vani, na dvorište ili balkon, a to najbolje znaju naše bake kojima je to bila svakodnevica. Takvo sušenje je sporije nego ljeti, ali veš se ipak osuši, čak i ako je vani minus. Najprije se zaledi pa postupno postane suho. Samo, pazite! Zaleđen veš ne savijajte jer se može oštetiti. Takođe, prednost sušenja na otvorenom je i to što veš neće poprimiti razne mirise iz kućanstva, primjerice, od cigareta ili prženja luka, prenosi Bljesakinfo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.