Emocionalni i radni pritisak mogu da dovedu do demencije ili Alchajmerove bolesti, pokazala su nedavna istraživanja objavljena u naučnom časopisu Biological Reviews.
Hronični stres je povezan sa nizom fizičkih i mentalnih stanja uključujući depresiju, bolesti srca i dijabetes.
Izvijesno je da je tome doprinijela i pandemija korona virusa. Skoro polovina Amerikanaca misli da se nikada neće oporaviti od stresa koji su osjećali zbog pandemije.
Novo istraživanje o mozgu rađeno u Institutu za ljudske kognitivne nauke „Maks Plank“ nudi novu strategiju za smanjenje hroničnog stresa za oko 25 odsto poslije šest mjeseci.
Autori studije navode da mentalni trening koji je zasnovan na meditaciji može mnogo da pomogne u smanjenju dugotrajnog hroničnog stresa. Nije prvi put da je meditacija preporučena kao odličan način za opuštanje.
Umiriti um je izuzetno teško. Preporuka je da se misli blokiraju na nekoliko trenutaka. Istraživački tim zaključuje da redovna meditacija smanjuje nivoe hormona stresa kortizola u kosi.
Poslije šest mjeseci ispitanici su primijetili da se količina kortizola u kosi smanjila za oko 25 odsto.
„Ako vas pitaju da li ste pod stresom poslije treninga za smanjenje stresa, može nastati placebo efekat. U istraživanju svjesnosti, mi sve više koristimo fiziološke metode za preciznije mjerenje efekta smanjenja stresa", objasnila je autorka studije Lara Pulman.
Kortizol je jedan od glavnih hormona koje tijelo oslobađa kada smo pod stresom, koji nam pomaže da održimo energiju i budnost.
Međutim, kada stres postane stalan i hroničan, sav taj kortizol koji se pumpa kroz tijelo na kraju se i akumulira u kosi. Najjednostavnije rečeno, što se više kortizola nalazi u kosi, to je više hroničnog stresa u našem životu.
Dugoročna strategija za otklanjanje stresa je meditacija koja zahtijeva ozbiljnu posvećenost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.