Svi oni koji danas teže da dostignu savršen izgled imaju prioritet da budu vitki, zdravi i donekle mišićavi.
Profesor Artur de Vani sa Univerziteta Kalifornija kaže da je bilo mnogo jednostavnije to postići prije 40.000 godina nego danas jer se naše tijelo nije promijenilo još od kromanjonaca, ali zato naš način života jeste.
Upravo zbog promjene ishrane i životnog stila, mi smo danas skloni gojaznosti, dok su naši preci bili idealne građe.
Uz novu evolucijsku dijetu to možda možemo da promijenimo.
"Naši preci su prije 40.000 godina bili visoki, mišićavi i mršavi. Hrane često nije bilo dovoljno. Fizička aktivnost bila je nužna za preživljavanje, a uključivala je težak rad i situacije kao što je 'bori se ili bježi'. Moderni ljudi nose iste gene kao i naši preci kromanjonci. Zašto se tada taj isti genski materijal, koji je nekada bio zdrav i mišićav, danas ogleda u velikoj kilaži i hroničnim bolestima", pita se profesor De Vani.
Odgovore pronalazi u modernom i bogatom društvu.
"Mi smo genetski predodređeni da napredujemo u drugačijem svijetu, onom gdje je hrana bila oskudna, a život je bio pun naporne fizičke aktivnosti. Naše tijelo uvijek teži da jede sve što mu je na dohvat ruke. Ljudska sklonost ka slatkim ukusima i masnoćama razvijena je u okruženju gdje su takve poslastice bile rijetkost. To nas danas dovodi do dna", ističe profesor za britanski "Times".
On smatra da svaki čovjek mora da se "troši" vježbanjem.
"Tri obroka dnevno i dva međuobroka u kombinaciji sa rutinskim ponavljanjem vježbi ne odgovaraju našem metabolizmu. Moramo periodično da trošimo energiju aktivnošću i povremenom gladi. Ako ne činimo tako, ne mislim da je moguće nadvladati instinkt da jedemo više kalorija nego što trošimo", smatra De Vani.