KOPENGAGEN - Istraživači u Kopenhagenu razvijaju vještački enzim koji može da razgrađuje otrove iz ljudskog organizma.
Mikael Bols, koji je na čelu Instituta za hemiju Univerziteta u Kopenhagenu, rukovodi istraživanjem koje je veliki izazov za modernu hemiju i medicinu. On ističe da naučnici isprobavaju da li mogu da izmijene svojstva nekih enzima onako kako to priroda čini.
"Kombinujemo molekule kako bi naš vještački enzim poprimio željene osobine. Cilj nam je da stvorimo nešto čega nema u prirodi, a što bi moglo da bude korisno u mnogim oblastima", priča Bols.
Svoj vještački enzim u laboratoriji Mikaela Bolsa nazivaju hemzimom. Hemzim bi trebalo da omogući do sada nezamislive reakcije u ljudskom organizmu. Teoretski, to bi moglo da stvori čitavu jednu generaciju lijekova koji funkcionišu poput prirodnih molekula.
Da bi san postao stvarnost, danski hemičari moraju da pronađu "alat" - hemijski materijal kojim će mijenjati svojstva enzima.
"Kamen-temeljac naše hemijske sinteze je ciklodekstrin. Ovaj molekul može da povezuje ostale molekule i na taj način nastaju vještački enzimi. Kada ti enzimi u tijelu naiđu na određene molekule, oni reaguju sa njima i menjaju ih", objašnjava danski naučnik.
Vještački enzim je dug tek desetak angstrema (oko jedan nanometar) i veoma je sićušan u poređenju sa prirodnim enzimima. Slično je i sa reaktivnošću - vještački enzim je sto puta manje reaktivan u odnosu na prirodne.
To ne brine Bolsa. On kaže da je u prethodnih 10 godina reaktivnost povećana 25 puta, a da je samo pitanje vremena kada će enzim biti unaprijeđen.
Za istraživače iz Kopenhagena najvažnije je da postoji dokaz da enzim funkcioniše. Konkretno, hemzim je uspio da neutrališe dejstvo otrovnog aesculina, vrste glikozida koja postoji u divljem kestenu.
Ova materija može da izazove mučninu i povraćanje.
"Naš enzim može da razgradi šećer iz molekula. Ovaj princip smo prvi put proveli u djelo. Jasno je da smo u stanju da uništimo otrove u tijelu, makar bar u nekim situacijama", kaže Bols.
Enzim bi, recimo, mogao da razgrađuje masti u ljudskom organizmu. Ili, još bolje, da već bude ubrizgan u prehrambene namirnice. Po pravilu, treba da prođe desetak godina da bi otkrića ovog tipa našla svoju primjenu na tržištu.
"Sanjam dan kada će vještački enzim predstavljati novu vrstu lijekova. Kako su enzimi po pravilu katalizatori, zamislivo je da će otrove iz tijela činiti bezopasnim", zaključuje Bols.