Dijeta fasting trenutno je najpopularnija dijeta širom svijeta. Razlog je što tokom dijete možete da uživate u hrani i jedete sve što jedete inače. Puni naziv dijete je intermittent fasting, što bi u bukvalnom prevodu bilo periodično gladovanje. Na pomen riječi gladovanje mnogi će odustati, te je možda baš to razlog što je naziv dijete preuzet u originalu - fasting zvuči svakako manje zastrašujuće.
Ova dijeta sastoji se od modela 16:8, a on podrazumijeva da 16 sati u toku dana ne jedete, dok je osam sati hrana dozvoljena. Iako cifra od 16 sati gladovanja izgleda kao nemoguća misija, imajte na umu da pola tog perioda možete da prespavate. Naime, vrijeme dijete podešavate onako kako vama najviše odgovara i ono ne mora svakog dana da bude isto, ali mora da se nalazi u okviru pravila 16:8.
Na primjer, ukoliko posljednji put jedete u 18 časova, prvi put možete jesti sljedećeg dana u 10 časova, što kada sagledate širu perspektivu i nije pretjerano gladovanje. Ova dijeta omiljena je i zbog toga što ne morate da mislite o unaprijed pripremljenim obrocima i kupovini namirnica koje inače ne konzumirate, kao što je slučaj sa paleo i keto dijetom. Važna informacija jeste ta da tokom perioda kad se jede možete jesti koliko želite i šta god želite. Naravno bez pretjerivanja, a pogotovo nadoknađivanja. U principu, hranite se na način na koji to inače radite.
Međutim, tokom onih 16 sati kada nije dozvoljena konzumacija hrane, nije dozvoljena ni konzumacija sokova i voća. Tokom tog perioda poželjno je da se pije što više tečnosti. Dozvoljena je naravno voda. Čaj i kafa se mogu konzumirati, ali bez ikakvih zaslađivača. I ne, nije dozvoljena čak ni limunada, pa ni žvakaća guma.
Prvi značajniji rezultati vidljivi su nakon mjesec dana, dok oni dugoročniji od dva i tri mjeseca doprinose smanjenju težine do deset kilograma i više. Jedan od glavnih razloga za to, kako tvrde doktori, jeste što niste doručkovali, jer je natrpavanje želuca hranom čim ustanemo i generalno u prvih sat-dva otkako smo otvorili oči potpuno nepotrebno.
JOŠINORI OSUMI
Fasting dijeta osmišljena je nakon otkrića Jošinorija Osumija, japanskog naučnika koji je zahvaljujući svom otkriću o reciklaži ćelijskih komponenti 2016. godine dobio Nobelovu nagradu. Osumi je došao do otkrića autofagije - procesa koje ćelije koriste ne bi li reciklirale i razgradile ćelijske komponente. Ćelije svoje dijelove recikliraju samo u određenim vremenskim intervalima, onda kada im mi to omogućimo, a to se dešava kada je tijelo u fazi fastinga ili periodičnog gladovanja. U posljednjih godinu dana ova dijeta postala je masovno popularna i na našim prostorima, ali ovog puta trend je po svoj prilici ne samo opravdan, već i koristan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.