Osloboditi se kilograma koji su se mjesecima taložili nije moguće u kratkom periodu, a da se to ne odrazi negativno na zdravlje.
S proljeća, kada ustanovimo da jedva zakopčavamo prošlogodišnje pantalone, a majice su nam pretijesne obično, poslije prvog naleta panike, rješavamo da se bacimo na dijetu. Međutim, ljekari upozoravaju da je dijeta uputstvo koje određenoj osobi daju stručnjaci o tome šta bi trebalo da jede i u kojim količinama, vodeći računa o zdravstvenom stanju te osobe.
Poseban stil života i ishrane, ako baš morate, treblo bi praktikovati jednom nedjeljno, ali on vam nikako ne smije da postane stil života.
Izrazito gojazna osoba trebalo bi da oslabi 10 do 20 odsto tek za tri do šest mjeseci. Svaka dijeta podrazumijeva određeni stepen gladovanja, zbog čega organizam u nekom trenutku počinje da se buni. Ako vaga pokaže četiri kilograma manje, realno ste smršali samo jedan, jer su gotovo sve dijete na bazi tečnosti, pa u organizmu dominira voda. Kada ona nestane iz organizma, ponovno se javlja potreba za hranom i vraćamo se na staru težinu.
Mladi bi umjesto iscrpljujućih dijeta svakodnevno trebalo da se bave fizičkom aktivnošću. Odraslim i zdravim osobama tri obroka u razmaku od pet sati su sasvim dovoljna. Pri tome tanjire napunite samo do crte, koja se tu ne nalazi samo iz dekorativnih razloga, već označava optimalnu porciju. Povrće najviše utiče na regulisanje tjelesne težine, pa bi ga trebalo jesti što više, ono nas čini sitim, a ima malo kalorija.
Osim na povrće naglasak stavite i na junetinu, piletinu, ribu, jaja i mliječne proizvode jer su odličan izvor proteina, vitamina B, željeza, cinka, kalijuma, selena i ostalih minerala. Na primjer, vitamin B12 nalazi se isključivo u namirnicama životinjskog porijekla, dok riba, morski plodovi, povrće i voće štite srce i krvne sudove jer obiluju antioksidansima, piše Magazin.