Prošlo je 50 godina od kada je otkriven ibuprofen. Ovaj lijek se tako pridružio aspirinu i paracetamolu koje su ljudi uvijek imali pri ruci čak i kada se dobro osjećaju.
Međutim, da li se previše oslanjamo na ovaj lijek?
Uputstvo za lijek “obećava” oslobađanje od glavobolja, bolova u leđima i još mnogo drugih problema.
Ibuprofen je dobio posebno mjesto 1961. kada je i otkriven u maloj laboratoriji u Notingemu.
On se od tada koristi za oslobađanje od bolova i skidanje temperature u cijelom svijetu. Međutim, za razliku od ostalih lijekova koje nam obično propisuju ljekari, ibuprofen najčešće (kao i aspirin) uzimamo na svoju ruku.
Neželjena dejstva ibuprofena
Dr Tomas Staford kaže da je ibuprofen dobar analgetik i sredstvo protiv upala, ali da ima više neželjenih dejstava nego što ljudi misle.
"Ovaj lijek, na primjer, može da uništi bubrege ako se unosi preko 65 miligrama dnevno. On, takođe može da izazove želudačno krvarenje. Grupa nesteroidnih protivupalnih lijekova (NSAID) uzrokuje preko 2.000 smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji,” kaže dr Staford.
On vjeruje da vlada ohrabruje korišćenje protivupalnih lijekova poput ibuprofena, kako bi smanjila posjete ljekarima.
"Bol je prirodni način na koji vam tijelo poručuje da nešto nije u redu. Ja ne odobravam konstantno uzimanje ovakvih lijekova na svoju ruku. Mnogo je bolje otići ljekaru koji će procijeniti odakle i zašto bol potiče.”
Dr Kris Vels, konsultant “Pain management” organizacije, smatra da je ibuprofen koristan medikament koji pomaže trećini ljudi i smanjuje bol za 50%.
"Ibuprofen je važan za pacijente sa reumatoidnim artritisom i osteoartritisom,” kaže on. “A od velike je pomoći i kod povreda uganutog članka i manjih opekotina i sprečava ljude da zvog tih stvari odlaze kod ljekara.”
Međutim i dr Vels je malo zabrinut zbog potencijalnih neželjenih efekata ibuprofena.
“Smatram da bi trebalo ograničiti njegovu prodaju van apoteka, kao i prodaju aspirina. Isto tako, ljudi su se toliko navikli da se odmah oslobode bola, da više nisu u stanju da se nose sa sitnim problemima već odmah posežu za lijekovima. To nije dobro.”
“Nažalost ljudi nemaju dobar odnos sa ljekarima opšte prakse. Oni ne znaju njihovu medicinsku istoriju, ne znaju istoriju roditelja pacijenta kojeg liječe.”
Vrijeme koje pacijenti provode u ordinaciji, u prosjeku iznosi 7 minuta. Ako doktor ima posla sa osamdesetogodišnjakom, on neće biti u stanju ni da se skine za to vrijeme.
Tu nema mjesta priči. Prepisivanje ibuprofena je način da doktori brzo završe sa pacijentom.
Farmaceut umjesto doktora
Mnogi su počeli da preskaču doktore i odlaze pravo po lijek.
“To je loše rješenje. Ako osobu nešto boli, ona mora da posjeti reumatologa, a ako uzme ibuprofen na svoju ruku, samo odlaže konačnu dijagnozu,” kaže dr Alisa Bosfort.
Lijekovi protiv upala se sve češće koriste i prije treninga ili učestvovanja u velikoj trci.
Piter Banister, lični trener fitnesa, ne preporučuje upotrebu ibuprofena.
"Ako uzimate lijekove protiv bolova, vi kasnije nećete osjetiti bol pri vježbanju, već ćete se preforsirati i tako dolazi do potencijalne povrede zbog neosjetljivosti. Kada naporno vježbate, tijelo mora da reaguje na bol, a ne da ga maskira,” kaže on.
Mnoga istraživanja se i dalje bave pozitivnim stranama ovog lijeka. Neke studije smatraju da se uzimanje ibuprofena tokom dužeg perida smanjuje rizik za dobijanje Alcahjmerove bolesti, dok drugi tim naučnika tvrdi da on za 38% smanjuje rizik za dobijanje Parkinsonovog oboljenja.
Iako redovno korišćenje ovog lijeka nije pametno, nema sumnje da je on koristan i da zaista milione ljudi oslobađa bola.
Iz tog razloga, ibuprofen će se još mnogo godina nalaziti na policama svih domova u svijetu.