NJUJORK - Meksikanci su najdeblji ljudi na svijetu, a stanovnici SAD su "pali" na drugo mjesto po broju gojaznih, navode UN.
Vrlo gojazni Meksikanci čine 33 odsto stanovništva, a vrlo gojazni Amerikanci 31,8 odsto.
U Meksiku su kao glavni instrument borbe protiv gojaznosti uveli dodatni porez na štetne namirnice.
Meksičke vlasti namjeravaju da oporezuju specijalnim osmoprocentim porezom namirnice koje izdvajaju od 275 i više kalorija na sto grama.
U Mađarskoj su pod porez na čips potpale i fabričke torte i slatko pecivo.
Stanovnici Belgije prije nekoliko godina jedva su izbjegli porez na roštilj.
Vlasti Emirata u Dubaiu primijenile su suprotan metod: ljtos su svojim podanicima obećale gram zlata za svaki izgubljeni kilogram!?
U Japanu takozvani Metabolički zakon iz 2008. dopušta maksimalni obim ženskih i muških strukova od 90 i 85 centimetara.
Premašivanje ovih granica kažnjava se novčano i prinudnim konsultacijama i kursevima u kabinetima dijetologa. Pri tome nivo gojaznosti u Japanu je svega 3,5 odsto.
Slično djeluju vlasti Novog Zelanda. Imigranti čiji indeks mase tijela premašuje 35 ne dobijaju dozvolu za ulazak u zemlju!
U SAD svaka predsjednička kampanja praćena je obećanjima kandidata da će se na državnom nivou boriti protiv gojaznosti.
Nezavisno od rase ili nacionalnosti čovjeka, broj kalorija koje troši treba da odgovara količini energije koju "ispušta", navode stručnjaci.
Idealna težina računa se na sljedeći način: visina minus sto, minus još deset odsto dobijene sume. Približno, za prosječnog čoveka to će biti idealna težina.
Da bi se zatim izračunao bazični metabilizam, uzimamo idealnu težinu i množimo sa 24. Ta količina kalorija je potrebna da bi organizam jednostavno funkcionisao.
Rašireno mišljenje je da na težinu ljudi može da utiče kombinacija pojedinih namirnica, pa se pojavila teorija i praksa odvojene ishrane.
Ipak, eksperti navode da je organizam čovjeka uređen tako da - čim vidi hranu - pokreće mehanizam koji izdvaja neophodne fermente upravo za ove namirnice.