HANOVER - Paukove niti veoma su jake i ne kidaju se, pauk može da proizvede nit dugačku čak 200 metara, a hirurzi sada žele da iskoriste te niti za zašivanje pokidanih nerava kod ljudi!
Kada u uglu sobe primijetite paukovu mrežu vjerovatno ćete je odmah uništiti. Ali, u naučnom medicinskom centru Univerziteta u Hanoveru u nekoliko specijalno uređenih prostorija mirno živi 30 do 40 pauka. Riječ je o južnoameričkoj vrsti, zvanoj zlatni svileni pauk.
Osim laboratorije za plastičnu hirurgiju, kako kaže Kristina Almeling, koja već dugo radi na medicinskom fakultetu u Hanoveru, tu je i prostorija u kojoj se nalaze samo grane visoke i po nekoliko metara.
"U ovoj prostoriji čuvamo pauke čije niti koristimo. U ovom trenutku oni su idealne veličine. Pored zlatno svilenih pauka, tu je i nekoliko komada vrste nefila, velikih pauka koji mogu da narastu i do šest centimetara. Oni ovdje imaju dovoljno prostora da tkaju svoje mreže", objašnjava Almelingova.
Paukove mreže u prostoriji su ogromne, neke čak prečnika jedan metar. U prostoriji na granama ih je tridesetak.
U zadnjem dijelu tijela pauka nalaze se žlijezde koje luče niti. Naučnici pomoću pincete hvataju nit i lijepe je za mašinu - točak prečnika 30-ak centimetara. Kada točak počne da se okreće, on iz tijela pauka izvlači nit koja može da bude dugačka čak i 200 metara.
Nit proizvodi jedna od sedam žlijezda i pauk ne može da kontroliše lučenje. Kada naučnici jednom uhvate nit, oni iz pauka mogu da izvuku kompletnu količinu odnosno dužinu niti. Od veličine i debljine pauka zavisi kolika će ona biti.
Paukove niti su veoma čvrste, ne kidaju se i zato su naučnici sa odjeljenja za plastičnu hirurgiju riješili da ih iskoriste za zašivanje oštećenih nervnih završetaka.
Profesor Peter Fogt, šef odjeljenja za plastičnu hirurgiju na klinici u Hanoveru, smatra da paukove niti zaista mogu da pomognu.
"Paukove niti veoma su čvrste i glatke. Veoma je važno i to što je u pitanju prirodni, a ne vještački materijal. Kada se upotrebljava vještačka materija, javlja se opasnost od kidanja ili izazivanja različitih upala u čovjekovom telu. Paukove niti razgrađuju se prirodnim putem i ne izazivaju upale u tkivu", objašnjava profesor Fogt.
Profesor Fogt i njegov tim žele da iskoriste paukove niti za liječenje pacijenata stradalih u saobraćajnim nesrećama, npr. prilikom oštećenja nerava u predjelu ramena kod saobraćajki sa motociklima. Tim pacijentima često ne može da se vrati čulo dodira u rukama i prstima. Njihov oporavak je neizvjestan jer nervna vlakna ne mogu ponovo da se spoje.
Implantacija paukovih niti u rame pacijenta trebalo bi da nervima "pokaže put" za ponovno spajanje.
"Kroz šupljinu vene, uzetu od svinje, provlači se stotinak paukovih niti koje na taj način pokazuju put jednom kraju prekinutog nerva ka drugom da bi oni ponovo srasli. Tako se čitav splet nerava orijentiše po paukovim nitima", objašnjava profesor Fogt.
Do sada su testovi na ovcama bili uspješni. Sljedeći bi trebalo da budu ljudi.