SIDNEJ - Rizici dugotrajnog sjedenja tokom radnog vremena mogu se smanjiti čestim, čak i veoma kratkim pauzama, tvrde australijski stručnjaci.
Osobe koje dugo sjede na poslu imaju širi obim struka i niži nivo "dobrog" holesterola.
Više kratkih predaha može se uvrstiti u poslovni raspored bez uticaja na produktivnost.
Redovne kratke pauze mogu pomoći u smanjenju velikog rizika za zdravlje koji je posljedica dugog sjedenja.
Rezultati istraživanja stručnjaka Univerziteta "Kvinslend" u Australiji ukazuju da će češće kratke pauze, koje uključuju ustajanje od stola, sačuvati liniju i zdravlje srca, pri čemu su korisni i veoma kratki odmori koji traju minut i uključuju tek ustajanje, malo kretanja po prostoriji i penjanje uz nekoliko stepenica.
Zaključci istraživanja, koje je objavljeno u novom broju žurnala "Evropsko srce", dodatno potvrđuju da je sjedenje izrazito štetno za zdravlje, jer zaposleni koji dugo sjede imaju širi obim struka i niži nivo "dobrog" HDL holesterola.
Vođa istraživanja, doktor Ženevijev Heali sa Univerziteta "Kvinslend", naglašava da su reziltati potvrdili da čak i male promjene mogu pomoći u smanjenju zdravstvenih rizika, te da redovne pauze mogu biti vrlo lako uvrštene u poslovni raspored bez uticaja na produktivnost.
U skladu s tim, stručnjaci predlažu aktivnosti među kojima su ispijanje dvije čaše vode odmah po dolasku na posao što će uticati na to da osoba odšeta nekoliko puta do toaleta, ustajanje tokom telefoniranja, održavanje sastanaka stojeći za pultom, korišćenje stepenica umjesto lifta, stavljanje korpe za smeće na mjesto do kojeg se mora prošetati...