Ne postoji bolest ili stanje u današnjem modernom svijetu koje na neki način nije povezano, pojačano ili uzrokovano stresom.
U borbi protiv stresa i njegovih posljedica, uglavnom se oslanjamo na odgovor organizma koji se manifestuje kroz izuzetno djelotvoran i kompleksan set reakcija.
Ipak, kod hroničnog stresa, sposobnost tog odgovora sve više slabi. Postajemo neotporni i podložni različitim infekcijama i bolestima. U takvim slučajevima, pomoć je potrebno potražiti "izvana".
Prejedanje zbog stresa: Istraživanja pokazuju da sve više ljudi u modernom društvu na stresne situacije reaguje prekomjernim unosom hrane.
Mnogim osobama hrana predstavlja utjehu, barem kratkoročnu. Stoga nerijetko posežu za hranom kada imaju emocionalni problem, nekada svjesno, nekada podsvjesno. Takvo pogrešno rješavanje problema sprečava ih da spoznaju kako da učinkovito riješe određeni emocionalni problem.
Depresija, dosada, usamljenost, ljutnja, anksioznost, frustracija, stres, problemi u međuljudskim odnosima i nizak nivo samopoštovanja sve su redom stanja koja često leže u podlozi prejedanja. Prvi korak ka rješavanju problema emocionalnog prejedanja je spoznaja "okidača" koji uzrokuju prejedanje. Pet je osnovnih kategorija u koje se mogu svrstati razlozi za emocionalno prejedanje:
* socijalne - nerijetko jedemo više kada smo u društvu drugih ljudi. Recimo, jedemo previše kako bi se uklopili u grupu ljudi koja nas ohrabruje da jedemo više.
* emocionalne - jedemo previše zbog dosade, stresa, umora, napetosti, depresije, ljutnje, anksioznosti ili usamljenosti. Hranom tako pokušavamo ispuniti "prazninu".
* situacijske - brojne reklame kojima podliježemo svjesno i nesvjesno tjeraju nas da jedemo više. Odlazak u kino, na sportske utakmice, šoping centre danas ujedno znači i jesti jer je taj dio gotovo inkorporiran u priliku.
* nedostatak samopouzdanja - prejedanje kao rezultat niskog nivoa samopouzdanja vrlo je česta pojava. Ideal savršenog tijela koji nameću mediji teško je postići te su mnoge osobe zarobljene u začaranom krugu držanja najrazličitijih dijeta i prejedanja. Nezadovoljstvo vlastitim izgledom ili nedostatkom snage volje najčešći su uzroci prejedanja.
* fiziološke - prejedamo se i zbog neutažive gladi koja nastaje zbog preskakanja obroka ili zbog boli različitih etiologija i vrsta.
Ključno je identifikovati "okidače" koji uzrokuju prejedanje kod određenih osoba. Najjednostavnija metoda je vođenje dnevnika prehrane u koji se unose i emocije koje ste osjetili toga dana. Na taj način moguće je identifikovati uzorke ponašanja koji se ponavljaju i tako izdvojiti ključne "okidače" prejedanja. Za uspješno rješavanje ove loše navike korisno je pronalaženje novih interesa u životu, poput vježbanja, rekreacije, meditacije ili različitih metoda opuštanja.
Pravilna prehrana kao oslonac: Iako je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrok stresa, sasvim je jasno da je pod ovakvim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim tim i potreba organizma za nutrijentima.
Pravilnom prehranom, recimo, možemo povoljno djelovati na smanjenje stresa i umanjivanje negativnih biohemijskog i fiziološkog dejstva stresa i stresnih agensa.
Nutrijenti koji su tokom stresnog razdoblja "kritični" uključuju vitamine A, C i E, vitamine B grupe, te minerale cink, selen, kalcijum, magnezijum i kalijum. Zbog pojačanog metabolizma te povećane potrebe za energijom tokom stresnih razdoblja, organizam može zahtijevati i veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina. Sa druge strane, unos kofeina, nikotina, alkohola i ostalih psihoaktivnih supstancija treba ograničiti.
U stanju stresa posebnu pažnju trebalo bi posvetiti odabiru namirnica i probavi. Iako je odabir namirnica vjerovatno posljednja stvar o kojoj razmišljamo kada smo pod stresom, nutritivno vrijedne, lakoprobavljive namirnice u stanju stresa mogu organizmu pružiti značajno olakšanje. Funkcionalna hrana koja djeluje povoljno na probavni sistem sadrži aktivne komponente poput probiotika, prebiotika te neprobavljivih prehrambenih vlakana. Najveći udio u ovom segmentu imaju fermentirani mliječni proizvodi, koji se i tradicionalno vežu uz dobru probavu.
Dobro izbalansirana prehrana koja podrazumijeva pet manjih dnevnih obroka nudi značajnu zaštitu osobama izloženim stresu. U slučaju da prehranom nisu osigurani svi potrebni nutrijenti, korisno je posegnuti za suplementima. Redovna fizička aktivnost takođe je važna jer podstiče lučenje endorfina, prirodnih agensa za poboljšanje raspoloženja.
Prepoznajte oboljenja
Najčešći poremećaji i bolesti koje se povezuju sa stresom su:
- umor, glavobolja, nesanica, depresija
- probavne smetnje, peptički ulkus, iritabilni kolon, poremećaji hranjenja
- napetost mišića, bolovi u vratu i leđima, PMS
- povišeni krvni pritisak, ateroskleroza, dijabetes, debljina
- infekcije, psorijaza, alergije, astma.
Ljekovito bilje:
Kamilica - Djeluje kao blago opuštajuće sredstvo kako za nervni, tako i za probavni sistem, a može pomoći i da lakše zaspite. Već i blagi miris i okus čaja od kamilice umiruje.
Matičnjak - Čaj od matičnjaka ili melise ima umirujuće djelovanje. Djeluje na rad srca, na krvožilni, probavni, nervni i disajni sistem.
Valerijana - Pomaže kod anksioznosti, nesanice, uznemirenosti i stresa. Ova ljekovita biljka dostupna je u obliku tinkture i kapsuliranog ekstrakta.
Hmelj - Ljekovita svojstva hmelja poznata su od davnina. Pivo kojem se hmelj dodaje zbog arome ima opuštajući učinak i može pomoći kod nesanice. Naravno, kod konzumacije piva zbog sadržaja alkohola valja biti umjeren.