Dnevno je potrebno planirati četiri ili pet obroka. Takva ishrana dovodi do stabilizovanja šećera u krvi, poboljšava umnu koncentraciju i doprinosi budnosti i dobrom raspoloženju. Za razliku od toga, ako pojedemo smao dva obroka dnevno, to dovodi do velike oscilacije nivoa šećera u krvi, slabljenja koncentracije, umora i lošeg raspoloženja.
Dnevne obroke treba planirati tako da u energetskom dijelu sadrže 10 do 15 odsto proteina, 30 do 35 odsto masti i 55 do 65 odsto ugljenih hidrata.
Specifikacija preporučenih dnevnih količina energije, hranljivih materija i zaštitnih materija prijeko je potrebna za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja. Dnevne energetske potrebe ovise o starosnoj ili uzrasnoj dobi, polu, fizičkoj aktivnosti pa i klimatskim uslovima. Pravilna ishrana mora dati osjećaj sitosti i zadovoljstva nakon obroka i mora obezbijediti uravnotežen odnos čvrstih i tečnih namirnica.
Na osnovu podataka prikupljenih u savjetovalištu za pravilnu ishranu Instituta za javno zdravstvo RS u Banjaluci, čak i do 80 odsto gojaznih pacijenta nema pravilan dnevni ritam obroka. Većina prvi obrok u danu uzima dosta kasno, neki čak i u popodnevnim satima. Za pravilnu ishranu potrebno je da se prvi obrok uzima što ranije u jutro, a do osam sati je krajnje vrijeme za doručak. Mnogi u ranim jutarnjim satima prvo konzumiraju crnu kafu, što je pogrešno. Treba izbjegavati konzumiranje crne kafe natašte i umjesto toga pojesti obrok od namirnica koje će nam obezbijediti do 30 odsto energije, gradivnih i zaštitnih materija potrebnih za taj dan. Osim što ne uzimaju doručak, gojazne osobe često pojedu svu dnevnu hranu kroz dva obroka, koji su preobilni, zbog čega se organizam naglo optereti velikom količinom energije koja potiče iz raznih makronutrijenta. Sve to uslovljava visok šećer u krvi ili visoke masnoće u krvi, kao i veliko opterećenje proteinima i produktima njihove razgradnje. Sve namirnice koje unesemo u organizam prolaze proces varenja kroz probavne organe, sa posebnim osvrtom na funkciju jetre koja služi kao mini-laboratorija i u kojoj se mnoge namirnice metabolišu do krajnjih produkata.
Ljiljana Stanivuk, supspecijalista iz ishrane