Česte infekcije kod djece uobičajene su u ovom dijelu godine i ne ukazuju uvijek na slabost odbrambenog sistema organizma.
Naprotiv, otečeni krajnici, zadebljani limfni čvorovi i visoka temperatura govore o aktivnosti imunološkog sistema. Dojenje štiti djecu od upala, tako da dojena djeca oko tri puta rjeđe obolijevaju od infekcija gornjih disajnih puteva.
Procjene su da dijete u prve tri godine života ima prosječno četiri do šest infekcija gornjih disajnih puteva godišnje.
Učestalost se smanjuje kod starije djece, mada u nastajanju pomenutih infekcija važnu ulogu, pored imunoloških faktora, imaju i faktori sredine.
Za dijete, koje je inače zdravo, prehlada nije nikakva tragedija i uglavnom prolazi bez intervencije ljekara.
Roditelji treba da se zabrinu tek ako im dijete djeluje bolesno i apatično, ako ima visoku temperaturu i ne može da se oporavi više od četiri do pet dana.
U slučaju da dijete dobije nekoliko ozbiljnih infekcija i dugo ne može da se povrati, njegovom imunološkom sistemu je potrebna podrška.
Usporite malo ritam života, otkažite obaveze koje možete i posvetite se svom mališanu, kome je naročito potrebna nježnost i pažnja.
Veoma dobri rezultati kada je riječ o jačanju imunološkog sistema postižu se fizičkom aktivnošću (igre loptom, vožnja bicikla i skejtborda). Samo jedan čas fizičke aktivnosti dnevno znatno poboljšava dječje zdravlje.
Ljekari ističu pet jednostavnih pravila kojih bi se ljudi trebalo da pridržavaju ukoliko žele da budu zdravi.
Tuširanje hladnom vodom: Studija Univerziteta u Jeni pokazala je da se na ovaj način sprečavaju infekcije disajnih puteva, ali ta metoda sigurno neće naići na oduševljenje vašeg djeteta.
Na sreću, postoje drugi načini da se postigne efekat toplo-hladno. Jednom nedjeljno povedite ga na bazen, ali ga dobro utoplite kada krenete kući, ili napunite vodeni pištolj hladnom vodom, pa ga poprskajte dok se brčka u toploj kupki. Takođe, suprotno popularnom vjerovanju, izlaganje hladnom vazduhu ne povećava rizik od respiratornih infekcija izazvanih virusima.
Zdrava ishrana: Staro pravilo glasi: više voća i povrća, a manje slatkiša. Pri tom imajte na umu da nije važan samo vitamin C, kojeg najviše ima u agrumima.
Jabuke, banane, grožđe, paradajz, paprika i suvo voće bogati su mnogim drugim zdravim sastojcima, kao što su karotinoidi i vitamin E.
Da bi temperatura tijela bila održana na normalnom nivou, organizmu je tokom zime potrebno nekoliko kalorija više. Napravite djetetu šolju kakaoa, sigurno će uživati u ovom napitku!
Osim toga, naučno je dokazano da su jogurt i kefir efikasna sredstva protiv prehlade. Ukiseljeni mliječni proizvodi, između ostalog, sadrže bifidobakterije i laktobacile, koji blagotvorno djeluju na crijevnu floru jačajući imunološki sistem.
Čist vazduh: Kod djece koja stalno udišu dim, stradaju odbrambene ćelije u njihovim bronhijama i izazivači bolesti lakše prodiru. Zbgo toga je neophodno često prozračivanje prostorija u kojim mališani najviše borave. Aerozagađenje, takođe, ima potencirajući efekat, dok boravak u kolektivima, suprotno vjerovanju, nema značajnijeg uticaja.
Naime, utvrđeno je da djeca iz obdaništa nisu češće bolesna od djece koju njeguju u kući - osim, možda, u prvih nekoliko mjeseci po ulasku u kolektiv.
Pranje ruku: Kada počne sezona infekcija, pazite da svi u kući redovno peru ruke, jer se time sprečava mogućnost zaraze. Higijena je jako važna tokom cijele godine i treba joj se ozbiljno posvetiti.
Biljni preparati: Ova sredstva za jačanje imuniteta su, u većini slučajeva, nepotrebna. Mnogo bolje rezultate postići ćete ako dijete boravi na svježem vazduhu, ako je fizički aktivno i dovoljno spava.
Najčešće bolesti
Ovo su neke od najčešćih bolesti koje "napadaju" mališane. Otkrivamo vam kako da reagujete ukoliko se sa njima susretnete.
Osip: Vjerovatno je riječ o dječjoj zaraznoj bolesti. Odvedite dijete kod ljekara i pridržavajte se njegovih uputstava. Važno je primijeniti sve što ljekar propiše.
Bolovi u ušima: Protiv akutnih tegoba pomažu domaći lijekovi (oblozi od crnog luka), sprej protiv kijavice i čepići protiv visoke temperature i bolova. Ukoliko bol ne prestane, obavezno se javite ljekaru.
Kašalj: Ako dijete djeluje zdravo, uprkos kašlju, za početak će biti dovoljni i domaći lijekovi (ispržen šećer s mlekom). Ako mu ponestaje daha, ako glasno i ubrzano diše ili djeluje apatično, potreban vam je savjet ljekara.
Kijavica: Ukoliko dijete ima temperaturu do 38,5 stepeni Celzijusa, kijavicu lako možete izliječiti domaćim preparatima kao što je mješavina kašičice morske soli sa dva decilitra vode, koja se djeci kapa u nos. Naravno, ovo možete biti primjenjivano ako dijete ne djeluje jako bolesno.
Bolovi u grlu: Ako su krajnici zagnojeni, temperatura prelazi 39 stepeni i dijete otežano diše - javite se pedijatru. Visoka temperatuira u kombinaciji s drugim simptomima može biti opasna, pa je ne treba zanemariti.
Bolovi pri mokrenju: Vjerovatno je riječ o upali mokraćne bešike. U tom slučaju ne preduzimajte ništa sami, nego odvedite dijete kod ljekara! Ne kupujte lijekove bez recepta.
Povraćanje: Ako dijete izbacuje sve što pojede, odvedite ga kod ljekara, najkasnije sutradan. Ukoliko se žali i na glavobolju i malaksalost, idite odmah u Hitnu pomoć, jer je možda riječ o upali moždanih ovojnica (meningitis).
Proliv: Ljekaru treba da se javite ako dijete odbija da uzima tečnost, ako mu je jezik suv ili ako djeluje ošamućeno i umorno. Takođe, ako se žali na jake bolove u stomaku i ako proliv traje duže od jednog dana.
Glavobolja: Slaba glavobolja je normalna pojava kod infekcija virusima gripa, ali ako dijete ne može da sagne glavu na grudi (zbog ukrućenog i bolnog vrata), ako povraća i djeluje bolesno, odmah ga odvedite kod pedijatra.
Podložni obolijevanju
- Djeca mlađeg uzrasta
- Gojazna djeca
- Djeca s atopijom (sklona alergijama)
- Mališani s urođenom srčanom manom