Američka akademija za dječju stomatologiju definiše rani dječji karijes kao prisustvo jednog ili više karijesom zahvaćenih zuba, jednog ili više zuba s ispunom (plombom) i jednog ili više izvađenih zuba zbog karijesa kod djece predškolskog uzrasta.
Odnosi se na djecu od dojenačke dobi do šest godina starosti, što znači da se radi o karijesu mliječnih zuba. Važno je napomenuti da se ranim dječjim karijesom smatraju i početne demineralizacije gleđi, odnosno bijele mrlje.
Rizici za razvoj ranog dječjeg karijesa:
• rana infekcija usne šupljine kariogenim bakterijama (najčešće od majke),
• veliki broj kariogenih mikroorganizama,
• učestalo uzimanje hrane bogate ugljikohidratima - šećera,
• mekana i kašasta hrana,
• dojenje duže od godinu dana (ukoliko podrazumijeva dojenje noću gdje se mlijeko zadržava u ustima duži period),
• dugotrajno hranjenje na flašicu (takođe ako je riječ o noćnom hranjenju),
• produžen kontakt majčinog mlijeka i druge hrane bogate ugljikohidratima sa zubnim površinama (stalno hranjenje po nekoliko sati),
• neadekvatna i neredovna oralna higijena, posebno ako dijete odlazi na spavanje neopranih zuba,
• loša oralna higijena i nesanirani zubi kod roditelja,
• neredovne posjete kod stomatologa.
Rani dječji karijes počinje najčešće na glatkim površinama i vratovima gornjih prednjih zuba (sjekutića), brzo se širi na ostale zube i brzo dovodi do obimne destrukcije tvrdih zubnih tkiva. Gleđ i dentin mliječnih zuba su tanki, što pogoduje brzom širenju karijesa i brzo dolazi do komplikacija, razaranja zubnih kruna, upale živca, pojave fistula. Ovakvo stanje može biti jako bolno i zahtijevati hitan stomatološki tretman.
Rani dječji karijes značajno smanjuje kvalitet života djetetu, može imati ozbiljne posljedice po opšte zdravlje i povećava rizik za razvoj karijesa na stalnim zubima. Otežava ishranu, pravilan izgovor, socijalizaciju s vršnjacima u vrtiću, utiče na samopouzdanje djeteta.
Stomatološki tretman je otežan, pa i nemoguć, kad je riječ o jako maloj djeci koja ne sarađuju i ne pristaju na intervencije poput liječenja, vađenja zuba, uklanjanja karijesa i postavljanja plombe. Stomatolog često nema puno mogućnosti za sanaciju takvog stanja kod djeteta. Sve ovo bi trebalo da bude dodatna motivacija za prevenciju ranog dječjeg karijesa.
Prevencija
S prevencijom se može početi već u prenatalnom periodu. Zdravom ishranom u trudnoći, sanacijom svih zuba i dobrom oralnom higijenom, majka će smanjiti nivo kariogenih bakterija u svojim ustima i tako smanjiti mogućnost prenosa ovih bakterija na bebu. Posebno se ističe važnost vitamina D za pravilan razvoj i mineralizaciju mliječnih zuba. Period prije rođenja bebe roditelji mogu iskoristiti da nauče sve o prevenciji ranog dječjeg karijesa, što će početi primjenjivati kasnije. Roditelji su jedini odgovorni za zdravlje zuba kod bebe i djeteta predškolske dobi, jer dijete nema razvijene motoričke vještine za adekvatnu oralnu higijenu. To znači da roditelj treba da peru zube djetetu, ili barem da pomognu pri pranju zuba čak i do osme godine života. S oralnom higijenom se počinje već od nicanja prvog mliječnog zuba, a čišćenje zuba počinje gazom namotanom na prst, silikonskim naprscima ili mekanim dječjim četkicama. Zubi se čiste nakon svakog obroka, a posebno je važno da se nakon večere zubi detaljno očiste i da se više ne uzima hrana (osim eventualno vode i nezaslađenog čaja).
Dojenje i flašicu treba postepeno isključivati nakon prvog rođendana, a kako niču bočni zubi, dijete postepeno treba odvikavati od mekane kašaste hrane i uvoditi čvršću abrazivnu hranu. Slatkiše, grickalice i zašećerene sokove treba izbjegavati i konzumirati samo uz glavne obroke, a ne kao međuobroke.
Topikalna fluorizacija je jako važna, pa se preporučuje korištenje zubnih pasti sa fluorom, oko 1.000 ppm, u malim količinama (zrno riže, do zrno graška kod veće djece) i ispiranje paste. Dok dijete ne nauči da ispere pastu, a ne da je guta, nemojte je koristiti. Važno je da mehanički uklonite naslage sa zuba. Fluor iz zubne paste čini gleđ čvršćom i otpornijom na kiseline i djeluje na pad pH vrijednosti u zubnom plaku.
Prvu posjetu stomatologu treba planirati nakon nicanja svih mliječnih zuba. Možete dijete odvesti i ranije, naravno, samo se ovaj uzrast preporučuje, jer dijete tad (dvije i po do tri godine) može da komunicira, razumije da je došlo kod doktora, šta će doktor da radi itd. Na ovim pregledima se rade konsultacije i preventiva, kako ne bi došlo do razvoja karijesa ili kako bi se karijes uočio i sanirao u početnoj fazi.
Za više informacija možete se javiti na Instagram profile ordinacijamodent1 i toothfairy6_
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.