BIJELJINA - Opstrukcija vakcinisanja dovela je do povećanog broja oboljelih od malih boginja u svijetu, a 2018. godina ostaće upamćena i po rastu slučajeva raka, te borbi protiv zastrašujuće epidemije ebole u Africi.
Broj slučajeva malih boginja /morbili/ u velikom je porastu širom svijeta, naročito u Evropi i Južnoj Americi, jer roditelji odbijaju da vakcinišu djecu, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija /SZO/.
Još lani, službeno je evidentirano 173.000 slučajeva malih boginja, što predstavlja skok od više od 30 odsto u odnosu na godinu prije. Stvarni broj slučajeva procijenjen je na oko 6,7 miliona.
SZO procjenjuje da je umrlo 110.000 ljudi, uglavnom djece, od bolesti koja može biti spriječena vakcinacijom. Stručnjaci upozoravaju da zabrinjava činjenica da se male boginje šire u zemljama u kojima to godinama nije zabilježeno.
Primjetan je rast slučajeva malih boginja, a čini se da je on konstantan, što zabrinjava SZO.
Vakcinacija prvom dozom stala je na 85 odsto, a 95 odsto je potrebno da bi se spriječila epidemija. SZO upozorava da drugu fazu, odnosno revakcinaciju, koristi samo 67 odsto populacije.
Većina djece koja propuštaju vakcinaciju živi u najsiromašnijim zajednicama u svijetu, a mnoga i u zonama sukoba. U nekim dijelovima Evrope i Latinske Amerike dezinformacije ili nepovjerenje obeshrabruju vakcinaciju, navode stručnjaci.
Više slučajeva raka, ali manje smrtnih ishoda
U ovoj godini rastao je i broj Evropljana oboljelih od raka. Dobra vijest je da smrtnost od ove bolesti - opada.
Prema mapi SZO, koja obuhvata 53 zemlje - od Portugalije do Rusije preko Kirgizije, u evropskom dijelu 2014. godine od raka je oboljelo 2,4 odsto stanovništva, što je za pola više nego 2000. godine.
Taj broj krije velike razlike, zavisno od vrste raka i stanovništva koje je obuhvaćeno.
Tako je u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Danskoj i na Islandu rasprostranjenost bolesti dva puta veća /pet odsto/, dok je smanjena /1,8 odsto/ u Zajednici Nezavisnih Država, koja uključuje devet zemalja nekadašnjeg sovjetskog bloka, među kojima su Bjelorusija, Gruzija i Rusija.
Stopa oboljelih u EU je 2013. godine iznosila 2,8 odsto, pri čemu su više obolijevale žene /2,9 odsto/ nego muškarci /2,7 odsto/.
Broj slučajeva raka dojke u porastu je za čak 30 odsto od 2000. godine. Tokom 2014. godine među 100.000 žena zabilježeno je 110 novih slučajeva oboljelih godišnje.
Rak dojke ujedno se i bolje liječi, pa je smrtnost opadala od kraja devedesetih godina prošlog vijeka, tako da je 2015. godine bilo 20 smrtnih slučajeva među 100.000 žena, u poređenju sa 23,8 slučajeva u 2000.
Broj novih slučajeva raka grlića materice smanjuje se u EU, gdje je 2014. godine među 100.000 žena bilo 12 oboljelih, ali u Zajednici Nezavisnih Država raste i dva puta je veći, navode iz SZO.
Zagađeni vazduh kao masovni ubica
Zagađeni vazduh postao je jedan od velikih zdravstvenih problema na globalnom nivou. Najmanje 600.000 djece mlađe od 15 godina svake godine umre usljed zagađenosti vazduha, bilo u zatvorenom ili na otvorenom prostoru.
Podaci iz izvještaja SZO pokazuju da opasan zagađeni vazduh svakog dana udiše 93 odsto djece mlađe od 15 godina, što je ukupno 1,8 milijardi mladih, uključujući 630 miliona mališana mlađih od pet godina.
Iz SZO ističu da udisanje zagađenog vazduha ima tragične posljedice, što najbolje pokazuje činjenica da strada i veliki broj mališana - samo je u 2016. godini, usljed zagađenosti vazduha, 600.000 njih umrlo od akutnih infekcija donjeg dijela respiratornog sistema.
"Zagađeni vazduh truje milione djece i uništava im živote", izjavio je direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejezus.
On je naglasio da za to ne postoji izgovor i da bi svako dijete trebalo da udiše čist vazduh kako bi moglo da raste i potpuno ispuni svoje potencijale.
Prema podacima SZO, više od devet od deset ljudi na planeti udiše opasan otrovni vazduh, što za posljedicu ima oko sedam miliona prijevremenih smrti svake godine, javio je AFP.
To je posebno opasno za djecu, a izvještaji pokazuju da je smrtnost među djecom u jednom od deset slučajeva širom svijeta.
Zagađenost vazduha napolju i u domaćinstvima uzrok je više od polovine svih akutnih oboljenja donjeg dijela respiratornog sistema kod djece u zemljama niskog i srednjeg standarda.
Mališani su zagađenju izloženiji zbog bržeg disanja u odnosu na odrasle, a zagađenost je opasna i za trudnice, kod kojih je u takvim sredinama veća mogućnost da prije vremena rode i imaju novorođenčad sa manjom težinom od normalne.
Kongo u ratu sa ebolom
Ove godine u Africi je vođena žestoka i teška borba sa zastrašujućom epidemijom ebole, kod koje je stopa smrtnosti izuzetno visoka.
SZO poslala je osoblje i medicinske zalihe u Kongo, koji je zahvatila nova pojava ebole, izjavio je direktor ove organizacije Tedros Adhanom Gebrejezus.
U saopštenju kongoanskog ministarstva navedeno je da je na sjeverozapadu zemlje ebola odnijela 33 života.
Guverner pokrajine Sjeverni Kivu u Demokratskoj Republici Kongo DŽulijen Paluku izjavio je da je potvrđena pojava ebole.
Generalni direktor SZO za spremnost i odgovor na vanredne situacije Piter Salama saopštio je da je vakcinisano više od 400 osoba koje su mogle doći u kontakt sa virusom.
Tokom 2018. godine zabilježeni su i slučajevi kolere.
Prva kampanja vakcinisanja protiv kolere počela je u Jemenu, u kojem je zabilježeno više stotina hiljada sumnjivih oboljenja, od kojih je 2.275 imalo smrtni ishod.
Bolest se širila preko fekalija iz kanalizacije koje kontaminiraju hranu ili vodu, a smrt nastaje usljed brzog gubitka tečnosti povraćanjem ili dijarejom.
U Jemenu ratuju pobunjenici iz zajednice Huti, koji imaju podršku Irana, protiv međunarodno priznate administracije predsjednika Abd-Rabua Mansura Hadija, koja ima podršku alijanse na čelu sa Saudijskom Arabijom. A bolest je jedna od posljedica sukoba.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.