Vitiligo ili depigmentacija kože je hronično oboljenje koje se više svrstava u red autoimiunih oboljenja zbog dokaznog postojanja antitijela u organizmu koja utiču na razaranje melanocita. Međutim u uskoj je vezi sa drugim autoimunim oboljenjima kao što su hipotireoza i hipertireoza kao i sa padovima imuniteta, dijabetes melitusom.
Jaki stresovi i naravno nasljedni faktori takođe mogu biti uzročnici nastanka vitiliga. Ono što je kod ishrane i vitiliga važno napomenuti jeste da ne postoji posebna grupa namirnica koja liječi ovo dermatološko oboljenje, ali određenim načinom ishrane može se uticati na imuni sistem i navedena oboljenja koja su u uskoj vezi sa vitiligom i na taj način se može vršiti prevencija progrediranja bolesti kao i ublažavanje simptoma.
"Ono što je specifično kod vitiliga jesu povećane potrebe za vitaminom D. Vitamin D se prevashodno u organizmu sintetiše dermalnim putem kože, a posredstvom sunčeve svetlosti. Obzirom da je osnovna preporuka kod vitiliga izbegavanje izlaganja suncu kako ne bi došlo do oštećenja depigmentisanih delova kože, a svakako smo na području gde je deficit vitamina D prisutan treba u prvom redu insistirati na namirnicama koje obiluju vitaminom D, a suplementacija je takođe neophodna. Namirnice u kojima se vitamin D nalazi u značajnoj količini jesu punomasni mlečni proizvodi i stoga treba biti oprezan sa količinama zato što su ovi proizvod istovremeno izvori holesterola. Vrlo značajan izvor vitamina D je riba, ali masnija i sa koščicama skuša, sardina, papline. Kod osoba sa vitiligom riba treba da bude prisutna bar tri puta nedeljno. Osim toga važne su namirnice koje utiču povoljno na imuni sistem kao što su kozije mleko i koziji mlečni proizvodi, integralne žitarice, heljda, med sa propolisom, beli luk, paprika, limun, borovnice, aronija, zeleno lisnato povrće kao i koštunjavo voće, a najbolje orah", kaže za "Politikin magazin" nutricionista Ana Todorović.
Poželjno je, prema njenim riječima, potpuno isključiti šećer, konzerviranu hranu, mesne prerađevine, pekarske proizvode.
"Umesto slatkiša mogu se koristiti urme, a ukoliko je osoba dijabetičar dozvoljeno je samo kiselo voće", navodi ona, prenosi "Politikin magazin".
Prijedlog jelovnika:
Početi dan sa nacijeđenim limunom i kafenom kašičicom meda i propolisa ili koncetratom aronije.
Doručak: Prepečen hljeb od heljde Kafena kašičica putera Kuvano jaje Kozije kiselo mlijeko
Užina: Borovnice
Ručak: Čorba od raznovrsnog povrća
Skuša pečena u foliji sa limunovi sokom, preliv od maslinovog ulja sa bijelim lukom
Mix zelenih salata, rendana mrkva, dresing od maslinovog ulja i limuna
Krompir batat pečen u foliji
Užina 2 : Zelena jabuka i 30 grama oraha
Večera: Koziji mladi sir
Prepečen hljeb od heljde
Salata od rendane cvekle sa kafenom kašičicom prepečenog susama i pavlake.