Kupine pripadaju rodu Rubus, koji obuhvata veliki broj srodnih vrsta i hibrida. Vijekovima su bile dio ishrane i narodne medicine. Stari Grci i Rimljani koristili su plodove, listove, koru i korijen kupine za različite tegobe. Njena najveća vrijednost je nutritivna, jer sadrži vlakna, vitamin C, vitamin K, mangan i brojne biljne spojeve.
Tamna boja otkriva bogatstvo
Kupine sadrže vitamin C, vitamin K, folat, mangan, kalij, kao i manje količine magnezijuma, kalcijuma, fosfora, gvožđa i vitamina B grupe. Vlakna pomažu radu crijeva, povećavaju zapreminu stolice i usporavaju varenje. Kupine zato mogu doprinijeti dužem osjećaju sitosti, ali treba naglasiti da same po sebi ne podstiču mršavljenje bez uravnotežene ishrane i fizičke aktivnosti. Cijeli plod je bolji izbor od cijeđenog soka, jer se cijeđenjem uklanja veliki dio vlakana.
Vitamin C učestvuje u stvaranju kolagena, radu imunološkog sistema i zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Takođe pomaže apsorpciju gvožđa iz biljnih namirnica. Vitamin K učestvuje u zgrušavanju krvi i održavanju zdravlja kostiju, dok je folat neophodan za diobu ćelija. Za tamnu boju plodova zaslužni su antocijanini, a prisutni su i elaginska kiselina, elagitanini i flavonoli. Njihova količina zavisi od sorte, stepena zrelosti, načina uzgoja, vremenskih uslova i načina čuvanja.
Uticaj na srce, mozak i zaštitu ćelija
Antocijanini i drugi polifenoli istražuju se zbog mogućeg uticaja na krvne sudove, upalne procese i metabolizam masti. Istraživanja pokazuju da ishrana bogata bobičastim voćem može povoljno djelovati na krvni pritisak, nivo masnoća u krvi i zdravlje krvnih sudova, ali se ti rezultati ne odnose isključivo na kupine.
Povezana vijest:
Vlakna, kalijum, vitamin C i polifenoli čine kupinu dobrim izborom za ishranu usmjerenu na očuvanje zdravlja srca. Istražuje se i mogući uticaj bobičastog voća na pamćenje i koncentraciju. Dosadašnji rezultati su obećavajući, ali nema dovoljno dokaza da kupine mogu spriječiti propadanje pamćenja ili liječiti neurološka oboljenja.
List kupine, berba i priprema
U narodnoj medicini koriste se i mladi listovi kupine. Sadrže tanine koji imaju stežuće djelovanje, pa se čaj tradicionalno pio kod blažeg proliva, a koristio se i za ispiranje usta i grgljanje kod nadraženih desni, afti i upale grla. Priprema se tako što se jedna do dvije kašičice osušenog lista preliju šoljom vrele vode, a nakon desetak minuta procijede.
Mladi listovi beru se u proljeće, po suvom vremenu, dalje od saobraćajnica i površina koje su tretirane pesticidima. Suše se na prozračnom i zasjenjenom mjestu, a zatim čuvaju u zatvorenoj posudi.
Plodovi sazrijevaju tokom ljeta i početkom jeseni. Zrela kupina ima ujednačenu tamnu boju i lako se odvaja od peteljke. Bere se pažljivo jer se brzo gnječi, a u frižideru se može čuvati samo kratko vrijeme. Treba je prati neposredno prije konzumacije. Najviše vitamina C sačuvaće se u svježim plodovima, dok zamrzavanje omogućava njihovu upotrebu i van sezone, piše "Slobodna Dalmacija"
Informacije o ljekovitom bilju objavljene na ovom portalu temelje se na tradicionalnoj upotrebi, dostupnoj literaturi i javno dostupnim izvorima. Za mnoge navedene zdravstvene koristi ne postoje dovoljno kvalitetni naučni i klinički dokazi koji bi potvrdili njihovu efikasnost u savremenoj medicini. Ovaj sadržaj ne predstavlja medicinski savjet niti preporuku za liječenje i ne smije biti zamjena za savjet ljekara ili drugog kvalifikovanog zdravstvenog radnika.