Zdravlje

Zlatno zrno čuva srce

Zlatno zrno čuva srce
Foto: N.N. | Zlatno zrno čuva srce

Kada biramo namirnice bogate antioksidansima, za koje se vjeruje da štite od raka i drugih bolesti, obično pomislimo na egzotično voće i povrće. Ali dokazano je da su i žitarice, naročito kukuruz, bogate antioksidansima.

Latinski naziv za kukuruz je Zea mays, a širom globusa poznat je kao maize. On je ikona američke kulture koju su poznavali Maje, Asteci i Inke. Smatra se da kukuruz potiče iz Meksika ili centralne Amerike, a dokazi o pripremi jela od kukuruza stari su više od 9.000 godina. Indijanci su ga koristili na "101 način". Osim za hranu, služio im je i kao sklonište, dekoracija, pa čak i kao gorivo.

Poznato je da su jelima od kukuruza često dodavali neznatne količine pepela, jer su vjerovali da ih to čini zdravijima. Danas znamo rješenje te zagonetke! Kukuruz sadrži vitamin B3 u obliku koji naš organizam ne može iskoristiti. Izgaranjem drveta nastaje pepeo koji sadrži male količine vapna, a ono pomaže oslobađanje i iskorištavanje vitamina B3.

U Evropu su kukuruz donijeli španski i portugalski istraživači, ali nažalost na Starom kontinentu je ignorisan indijanski ritual dodavanja pepela jelima od kukuruza, što je dovelo do pomanjkanja vitamina B3 i pojave bolesti zvane pelagra.

Spremište dostupne energije

Svi koji misle da kukuruz opterećuje organizam suvišnim kalorijama se varaju. U prosječno velikom svježem klipu kukuruza ima 80 do 100 kcal. On obiluje ugljikohidratima, a siromašan je mastima pa predstavlja dobar izvor brzo raspoložive energije. Masti koje prevladavaju u kukuruzu su višestruko i jednostruko nezasićene. Zrno kukuruza sastoji se od ovojnice, endosperma i klice.

Ćelije ovojnice sadrže pigmente koji određuju boju kukuruza, koja može biti crna, žuta ili potpuno bijela. Bijeli kukuruz ne sadrži beta karoten, dok ga u žutom ima. Brojna istraživanja pokazuju da je kukuruz dobar izvor vitamina B1, tj. tiamina, ali i mnogih drugih vitamina i minerala, na primjer vitamina B5, folne kiseline, niacina, vitamina C, fosfora, kalijuma i magnezijuma.

Osim toga, obiluje prehrambenim vlaknima, a dokazano je da takve namirnice učinkovito snižavaju povišen nivo holesterola i sprečavaju pojavu karcinoma debelog crijeva. Vrsta prehrambenih vlakana koja se nalazi u kukuruzu povoljno djeluje na nivo šećera u krvi, pa je kukuruz dobar izbor za osobe koje boluju od šećerne bolesti. Budući da obiluje i škrobom, kukuruz pomaže kod probavnih tegoba, posebno proljeva.

Smatra se da baš neprobavljivi škrob vraća normalnu tvrdoću stolici. Neka istraživanja pokazuju da kukuruz može biti koristan i kod želučanih tegoba. Male količine kukuruza mogu neutralizovati želučanu kiselinu, pa se on preporučuje osobama koje boluju od gastritisa i ulkusne bolesti.

Vole ga srce i mozak

Doprinos kukuruza zdravlju srca i krvnih žila ne leži samo u zavidnom sadržaju prehrambenih vlakana koja "uništavaju" povišene nivoe holesterola, već i u značajnim količinama folne kiseline, vitamina B3 i magnezijuma. Poznato je da povišen nivo aminokiseline homocisteina može uzrokovati bolesti srca. Do njenog povišenja dolazi, smatra se, zbog manjka folne kiseline, vitamina B12 i B6 u organizmu. Budući da kukuruz obiluje folnom kiselinom, pomaže prirodnoj regulaciji nivoa homocisteina u organizmu i tako štiti srce.

Jedno od najvažnijih medicinskih otkrića 20. vijeka govori da pravilan unos folne kiseline za vrijeme trudnoće smanjuje oštećenja nervnog sistema novorođenčeta 48-80 odsto.

To je razlog što se kukuruz preporučuje ženama koje namjeravaju zatrudnjeti te trudnicama tokom prva tri mjeseca trudnoće.

Kukuruz obiluje vitaminom B1 pa samo jedna šoljica te namirnice obezbjeđuje gotovo trećinu dnevnih potreba našeg organizma. Taj vitamin je jedan od osnovnih učesnika enzimskih reakcija koje su neophodne za proizvodnju energije, a ima važnu ulogu i u pravilnom radu mozga. Naime, vitamin B1 učestvuje u sintezi acetilkolina, prenosnika nervnih impulsa, koji je "zadužen" za dobro pamćenje. Nedostatak tog neuroprenosnika primijećen je kod starijih osoba koje boluju od Alchajmerove bolesti ili čiji mozak slabije funkcioniše.

Kuvani je moćniji

Uvriježeno mišljenje kako je sirovo povrće zdravije od kuvanog ne vrijedi za kukuruz. Američki istraživači su otkrili da prilikom termičke obrade kukuruza, kuvanja ili pečenja, dolazi do oslobađanja molekula s antioksidativnom aktivnošću, što povećava njegove "zaštitničke" moći.

Antioksidansi su molekule koje pomažu organizmu u odbrani od štetnih slobodnih radikala i tako nas štite od niza degenerativnih bolesti, poput katarakte, raka, bolesti srca, Alchajmerove bolesti. Osim toga, termička obrada povećava i aktivnost antioksidativnih molekula te nivo fitotvari u kukuruzu.

Objavili su to u "Journal of Agriculture and Food Chemistry" naučnici sa Univerziteta "Cornell". Oni su mjerili antioksidativnu aktivnost kukuruza prije i poslije kuvanja, i uočili su da ona raste proporcionalno s trajanjem kuvanja.

Evo zašto: kuvanjem se oslobađa ferulička kiselina, fitotvar koja se nalazi samo u nekom voću i povrću, dok kukuruz njome obiluje. Ona ima snažno antioksidativno djelovanje, pa joj se pripisuju antikancerogena svojstva.

Druga strana medalje

*Kuvanje povećava antioksidativnu moć kukuruza, ali snižava količinu C vitamina. To smanjuje njegovu sposobnost sprečavanja ćelijskog oštećenja i oštećenja tkiva. Istraživači tvrde da to ne znači kako je termički obrađen kukuruz manje zdrav.

*Kukuruzu nedostaju dvije esencijalne aminokiseline, lizin i triptofan. Zbog toga se preporučuje da se kukuruz uzima u kombinaciji s mahunarkama i tako zadovolje potrebe organizma za bjelančevinama i mineralima. Na primjer, prehrambena vrijednost kukuruznog hljeba poboljšava se dodatkom male količine sojinog brašna.

*Na crnoj listi namirnica koje izazivaju alergiju nalazi se i kukuruz. Alergični na kukuruz iz prehrane treba da izbace sve proizvode čiji sastojci dolaze iz kukuruza, na primjer industrijsku hranu koja sadrži kukuruzne sirupe i škrob, lijekove i dodatke prehrani u kojima se derivat kukuruza koristi kao punilo.

Nutritivne vrijednosti kukuruza

  • Ugljikohidrati - 82 odsto
  • Masti - 10 odsto
  • Bjelančevina - 8 odsto
  • Bilo da ga koristimo kao žitaricu, povrće ili grickalicu, dok uživamo u njegovom ukusu, organizam punimo energijom i štitimo se od virusa.

Samo neki od razloga zbog kojih bi trebalo da ga jedete češće:

  • Kukuruz je odlična prevencija protiv Alchajmerove bolesti
  •  Efikasan je u borbi protiv viška tjelesne težine
  • Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti
  • Smanjuje apsorpciju holesterola u krvi
  • Reguliše dijabetes i hipertenziju
  • Jača kosti
  • Reguliše proces varenja
  • Djeluje pozitivno na kožu i vid

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije