Tržište

Španska privreda će najviše stradati u korona-krizi?

Španska privreda će najviše stradati u korona-krizi?
Foto: Tanjug/AP | Španska privreda će najviše stradati u korona-krizi?

MADRID - Visok udio turizma u privredi, mnogo zaposlenih na određeno vrijeme i veliki značaj malih i srednjih preduzeća glavni su faktori zbog kojih ekonomski analitičari predviđaju da će španska privreda najviše stradati u Evropi od pandemije korona virusa.

Španija je jedna od najpogođenijih evropskih država pandemijom, s obzirom na to da je prema posljednjim podacima zaraženo više od 160.000 osoba, a 16.606 ih je umrlo.

U istraživanju koje je objavljeno ove nedelje, a navodi ga Financial Times, Španija će zbog bolesti Covid-19 ekonomski "propatiti" više od ostalih država, pošto bi se vrijednost privrede ove godine mogla srušiti za čak 15,5 odsto.

Uz to, budžetski deficit najvjerovatnije će skočiti na 12,5 procenata BDP-a.

Ove prognoze su vrlo pesimistične, ali i procjene ostalih analitičara kako je ove godine vjerovatniji pad španskog BDP-a od 10 odsto uz istovremeni manjak u trezoru objektivno nagovještavaju pravu ekonomsku katastrofu na Pirinejima.

To će dodatno povećati i zaduženost zemlje. Sa sadašnjih 100 odsto BDP-a javni dug mogao bi narasti na 120 odsto vrijednosti privrede.

Negativne posljedice pandemije već se osjećaju i na tržištu rada koje se posljednjih nekoliko godina primetno počelo oporavljati od prošle krize, iako je stopa nezaposlenosti u okvirima evrozone i dalje visokih 14 odsto, prenosi sajt b92 pisanje Poslovnog dnevnika.

Posljednji podaci pokazuju da je ukupna radna snaga od 19 miliona zaposlenih smanjena za više od 800.000 ljudi koji su se prijavili na zavod za zapošljavanje. Istovremeno, vlada subvencioniše plate za šest miliona radnika kako bi spriječila veliki udar na tržištu rada.

Sumorne makroekonomske prognoze glavni su razlog zašto zvanični Madrid, uz Rim, najglasnije zahteva usvajanje evropskog plana o "korona obveznicama", zajedničkom dugu za koje bi garantovale sve evropske članice.

Novac prikupljen izdavanjem takvih obveznica iskoristio bi se za ekonomski oporavak Evrope od trenutne zdravstvene krize, ali tome se opiru sjeverne članice Evrozone, najviše Njemačka i Holandija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije