Okolina

Biseri Srpske: Pećina Orlovača krije svijet stvaran hiljadama godina

Biseri Srpske: Pećina Orlovača krije svijet stvaran hiljadama godina
Foto: Dražan Pozderović | Pećina Orlovača krije izuzetan turistički potencijal
Minja Šuković

Ukoračite u mjesto gdje ste samo treptaj u milionskom nizu godina, mjesto u kojem ćete već na samom ulazu da zastanete na samo nekoliko sekundi, utišate misli i skrenete im tok u nepoznato.

Tu ste, u Orlovači, pećini podno brda Orlovača, u zaseoku Sinjevo, na području opštine Pale.

Hiljadama godina priroda je na ovom mjestu uz pomoć kalcijum-karbonata vajala najljepše stalaktite i stalagmite, pećinske ukrase, koji izgledaju poput renesansnih dvoraca.

O samoj pećini, ali i njenoj vrijednosti, govorio je Mladen Samardžić, stručni saradnik za kulturno-istorijska i prirodna dobra, ujedno i osoba koja se već 20 godina intenzivno bavi istraživanjem, ali i očuvanjem pećine Orlovača.

Mladen Samardžić, stručni saradnik za kulturno-istorijska i prirodna dobra
Mladen Samardžić, stručni saradnik za kulturno-istorijska i prirodna dobra

"Novčanu vrijednost pećine ne mogu reći, ali mogu da kažem jedno poređenje, za vrijeme mog rada ovdje nikakvu promjenu ne mogu da uočim, to znači da je priroda nešto što je neprocjenjivo. Šta su pare, to su samo papiri. Više volim vrijednost nečega da poredim sa životom, odnosno koliko je mali ljudski život za sve ovo što se ovdje nalazi i što će ovdje i biti", pokušao je na sebi svojstven način da objasni Samardžić opisujući koliki zapravo značaj ima ova pećina.

Pećina Orlovača je cijelom svojom dužinom vodoravna, ukupno istraženih hodnika ima dva i po kilometra, s tim da su to tri sprata koja se zajedno spajaju u randevu dvorani.

"Za turiste je uređeno 560 metara staze sa rasvjetom, s tim da ostala dva kilometra nisu uređena, ali ih je takođe moguće turistički eksploatisati.

Gornjim spratom, gdje su nađene jazbine pećinskih medvjeda, koji su ovdje živjeli prije 16.000 godina, takođe možete da obiđete pećinu i upravo tim putem doživite sve segmente speleologije - provlačenje, penjanje, spuštanje... Naravno, potreban vam je vodič koji vodi male grupe radi sigurnosti", objasnio je Samardžić.

Konstantna temperatura unutar pećine je devet stepeni, što doprinosi očuvanju pećinskog nakita, ali i samih životinjskih vrsta koje obitavaju u pećini.

Orlovača čuva i dvije vrste šišmiša, tačnije 40 jedinki
Orlovača čuva i dvije vrste šišmiša, tačnije 40 jedinki

Šišmiši blago Orlovače:

Pored endemskih vrsta insekata, Orlovača čuva i dvije vrste šišmiša, tačnije 40 jedinki koje su odane svojoj pećini, kao i ona njima, već dugi niz godina. Posjete pećini tokom zime su zabranjene upravo zbog važnosti očuvanja njenih stanovnika, koji su trenutno u hibernaciji.

"To je fiziološko prilagođavanje, kada dolazi do namjernog spuštanja temperature tijela te usporavanja disanja i rada srca. U hibernaciji šišmiši troše vrlo malo energije, što im omogućava da prežive period nedostatka hrane. Sa prvim toplijim vremenom i proljećem šišmiši se bude", ispričao je Samardžić.

On ističe i važnost očuvanja ove zaštićene vrste životinja, koja igra i veliku ulogu u oprašivanju biljaka.

"Šišmiši se pretežno hrane komarcima, u prosjeku za jedno hranjenje pojedu i do 300 komaraca, stoga je njihova uloga velika i toga ljudi moraju da budu svjesni. Ako ih ne diramo i ako ne pravimo barijere u njihovom staništu, ne ispuštano gasove, na taj način ćemo ih zaštititi. Njima je potreban mir, i oni su navikli na tamu i tišinu, to moramo poštovati", jasan je bio Samardžija.

Pećina Orlovača pronađena je 1975. godine, dok je za turiste otvorena 2002. Do ulaza su izgrađeni pristupni put i stepenište, međutim asfaltiranje pristupne ceste do ovog lokaliteta još je na čekanju.

Turistički potencijal ovog lokaliteta je ogroman, međutim neophodna je infrastruktura koja bi omogućila da što više turista dođe i posjeti biser Republike Srpske, koji je zaista jedinstven u svijetu.

Nizovi dvorana koje se otvaraju jedna za drugom popraćeni stubovima stalaktita i stalagmita čine najljepšu pećinsku bajku i neprocjenjiv turistički biser.

Nakon poplava 2014. godine Samardžić u pećini pronašao najveću lobanju pećinskog medvjeda, staru 16.000 godina
Nakon poplava 2014. godine Samardžić u pećini pronašao najveću lobanju pećinskog medvjeda, staru 16.000 godina

Medvjedi:

Ne zna se tačno od kada datira pećina. Poznato je jedino da je bila dom pećinskih medvjeda prije više od 16.000 godina, koji su, kako Samardžić priča, bili visoki do 1,75 metara, a teški do tonu i po.

"To su, naravno, najveće jedinke. Najveću lobanju pećinskog medvjeda našao sam u pukotini na dubini od 20 metara. Lobanju je zemlja izbacila na površinu nakon majskih poplava 2014. godine", prisjetio se Samardžić.

Kada šetate kroz pećinu, zapazićete da se na samoj stazi nalazi izbačeno svojevrsno ostrvo poput kornjačine glave. Čak je i tu priroda umiješala svoje prste pa je upravo ta izbočina služila kao putokaz za medvjede koji su se češali od tu izbačenu stijenu te tako ostavljali miris i snalazili se u pećini.

Bigrene kade tokom zime i kišnih perioda napunjene su vodom
Bigrene kade tokom zime i kišnih perioda napunjene su vodom

Dvorana stubova, Pinokiov grad, Nojeva barka...

Pećina Orlovača zaista je raj na Zemlji, paralelni univerzum u koji uronite iz vanjskog svijeta okruženi netaknutim uticajem prirode koja je hiljadama godina stvarala dvorane od stalaktita i stalagmita. Mjesto je na kojem vrijeme staje i u kojem ste sjedinjeni sa pećinom koja u potpunosti ima očuvan svoj prvobitni izgled, bez ikakvog vanjskog uticaja čovjeka ili bilo kakvog narušavanja.

Stalaktiti iznad vas i stalagmiti na tlu, zidovi pećina uljepšani tananim nizovima kalcijumskih draperija najrazličitijih formi Orlovači daju izgled vrijedan pamćenja, koji je gotovo nemoguće opisati riječima.

Unutar pećine nalazi se i takozvana dvorana stubova, za koju Samardžić kaže da je jedna od najljepših. Pored nje, tu su i glavna kapija, koju čine dva velika stuba, Pinokiov grad, Krivi toranj u Pizi, Nojeva barka i mnogi drugi. Svi ovi nazivi su asocijacije profesora koji su uređivali pećinu, a potom i samih turista koji je obilaze.

Takođe, u Orlovači se nalaze i male bigrene kade koje su napunjene vodom.

One nastaju taloženjem krečnjaka koji je u Orlovači vidljiv golim okom te pluta po površini vode.

"Bigrene kade su, naime, udubljenja oivičena kamenim zidovima, odnosno vijugavim, rumenkastim bigrenim naborima, u njima se nakuplja voda. Kada bi voda u njima bila konstantna tokom cijele godine, to bi bilo stanište za čovječju ribicu, ali nažalost, ove kade presuše tokom ljetne sezone", ispričao je Samardžić.

Još jedan fenomen unutar ove pećine su stalaktiti koji idu pod 90 stepeni
Još jedan fenomen unutar ove pećine su stalaktiti koji idu pod 90 stepeni

Prirodni fenomen unutar pećine:

Još jedan fenomen unutar ove pećine su stalaktiti koji idu pod 90 stepeni.

"Još niko nije otkrio kako tačno ovo nastaje, pretpostavlja se da je zbog strujanja vazduha koji gura kalcijum-karbonat te je to načinilo da stalaktiti budu pod 90 stepeni. Međutim, pitanje je kako je moguće da je strujanje vazduha identično i vrši se istim intenzitetom stotinama godina", rekao je Samardžić.

Pećina Orlovača podno brda Orlovača u zaseoku Sinjevo
Pećina Orlovača podno brda Orlovača u zaseoku Sinjevo

Amfiteatar i planovi za budućnost:

Pored svog izgleda i svega onoga što je priroda stvorila, Orlovača ima i tu sreću da se za nju brinu i bore ljudi koji istinski vole svoj posao i svu snagu, volju i ljubav usmjeravaju na očuvanje ovog lokaliteta. Trenutno je ispred ulaza u pećinu u planu izgradnja malog amfiteatra za obuku iz speleologije, alpinizma i svega što je vezano za prirodna dobra, ali bi takođe pomogao i da ova pećina zaokruži svoju turističku sliku.

"Pored amfiteatra, u planu je izgradnja i malog mosta, restauracija vodenice koja se ovdje nalazi te postavljanje mjesta za sjedenje iznad rječice koja protiče ispred pećine, gdje bi ljudi mogli da se druže i odmore se nakon obilaska. Ovdje se takođe nalaze i staze zdravlja, ukupne dužine pet kilometara, koje se protežu u tri smjera i svaka od njih je posebna na svoj način. Da li putem ili stijenom, ovim stazama može da se stigne do najviše tačke od 1.100 metara nadmorske visine, sa koje se pruža nevjerovatan pogled na sve okolne planine", ispričao je Samardžić približivši nam bogatu turističku ponudu ovog lokaliteta.

Vrelo Miljacke
Vrelo Miljacke

Vrelo Miljacke: Čaroban prizor i senzacija za čula

Sve knjige sam zatvorio, a samo jedna će ostati svim očima otvorena zasvagda, knjiga prirode, riječi su slavnog pisca Žan Žak Rusoa, a da su one iskrene i istinite, dokaz je izvor Miljacke, pred kojim se oči ne mogu sklopiti.

Hladna i bistra Miljacka se na ovom mjestu svom žustrinom sliva niz vodopad te dalje kamenim kaskadama odlazi kroz šumu.

Mnogo je specifičnosti vezano za rijeku koja je opjevana u mnogim pjesmama, ali ono što rijetki o njoj znaju jeste postojanje dvije Miljacke: Paljanske u naselju Gornje Pale i Mokranjske Miljacke, koja takođe izvire na području opštine Pale, u naselju Kadino Selo, a koje se spajaju u Dovlićima.

Ipak, poznatiji i atraktivniji izvor jeste onaj u Palama, kako zbog lokacije, tako i zbog neposredne blizine, olimpijske Jahorine, ali i Ravne planine. Najveća prednost ove veličanstvene prirodne ljepote jeste to što se nalazi samo dva kilometra od centra Pala, na nadmorskoj visini od 1.010 metara.

Planinski potočići žubore svojim kaskadama i u čarobnom šumskom ambijentu spuštaju se koritom i jarugama dok se ne udruže u jedan riječni tok koji se probija u paljansku ravnicu. Prelijep pejzaž i čist vazduh su izuzetni tako da ne čudi to što je ovo vrelo od davnina bilo privlačno za odmor.

Kada padaju jake kiše ili kad se jahorinski snijeg počne topiti, ovi izvorišni potočići dobijaju na snazi i intenzitetu.

Vodopadi na vrelu Paljanske Miljacke su čaroban prizor i senzacija za čula. Kvalitet planinske vode je veoma pogodan za pastrmke te se nedaleko ispod vrela nalaze ribnjaci i restorani koji su pravi biser paljanske turističke i gastronomske ponude.

Šumskim putem dolazi se tačno pred vodopad, koji se ugnijezdio među visoko drveće, putokazi nisu potrebni, već se do njega može doći samo prateći gromoglasan zvuk vode koji ona proizvodi padajući preko visoke stijene obložene mahovinom.

Iako voda koja se slijeva pravi zvuk kojim pokazuje svu svoju moć i ljepotu, u takvom ambijentu nije teško pronaći mir i spokoj te uživati u ljepoti koja stoji pred vama i pustiti da voda sa sobom odnese sve probleme.

Predio oko izvorišta Miljacke izuzetno je lijep, posebno u proljeće i na jesen, kada je vodostaj rijeke bogatiji i kada riječni tok gradi prekrasne slapove koji padaju preko sedrenih blokova obraslih mahovinom. U blizini vrela nalaze se i ostaci srednjovjekovne Gradine Pavlovića.

Prerast
Prerast

Prerast:

Još jedan od prirodnih fenomena na ovom području je i prerast u koritu Paljanske Miljacke, koji predstavlja prirodni luk, prirodni most ili stijenski luk, odnosno stijensku formaciju u kojoj se luk formirao sa otvorom ispod. Samardžić kaže da se ovakvi prirodni lukovi obično formiraju tamo gdje unutrašnje litice, obalne litice, peraje ili stapke podliježu eroziji iz mora, rijeka ili vremenskih prilika. On je istakao da, osim prirodnog, kameni most ima i veliki turistički značaj i jedan je od resursa koje treba zaštititi.

Via Ferata
Via Ferata

Via ferata:

Na području Crvenih stijena, na Romaniji, nalazi se takođe još jedan turistički sadržaj Via ferata - Sokolov put. Via ferata, odnosno staza po stijenama uređena čeličnim pomagalima, namijenjena je svima, pogotovo onima bez prethodnog alpinističkog iskustva. Dužina ferate iznosi 350 metara i sa dva viseća mosta predstavlja jedinstvenu atrakciju.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije