Banja Luka

Lihović: Pitanja koja se tiču samo žena često ostanu u drugom planu

Lihović: Pitanja koja se tiču samo žena često ostanu u drugom planu
Foto: Grad Banjaluka | Lihović: Pitanja koja se tiču samo žena često ostanu u drugom planu
N.N.

BANJALUKA - Gordana Lihović, predsjednica Aktiva žena SNSD-a Banjaluke i kandidat za odbornika u Skupštini grada Banjaluka, pozvala je građane da u što većem broju izađu na izbore i da svoj glas daju ženskim kandidatima za odbornička mjesta.

"Zabluda je da se žene u politici bave pitanjima koja se tiču samo žena, ali je činjenica, koju je potvrdila praksa, da će žene prije i glasnije ukazati na neki problem od muškaraca", navodi Lihović.

Kako kaže, u svom dosadašnjem odborničkom radu imala je puno prilika da razgovara s ljudima na terenu i da je došla do zaključka da se najveći dio problema koji se javljaju na lokalnom nivou jednako tiče i žena i muškarca.

"Možda to najbolje opisuje jedan događaj koji sam doživjela kao odbornik kada sam žene u Rekavicama pitala šta im treba i umjesto odgovara u vezi s nekim ženskim pravima one su rekle da im treba voda!", kaže Lihović i dodaje da je taj njihov problem za većinu domaćinstava  riješen, ali je to jednako bio i problem muškaraca. I da se na tome mora i dalje raditi.

Ipak, kako kaže, često se dešava da pitanja koja se tiču samo žena ostanu u drugom planu te je zbog toga važno da žene u što većem broju učestvuju u odlučivanju.

"Mi imamo prema zakonu obavezu da na listama bude 40 odsto žena ,ali i situaciju da ih malo prođe jer žene više glasaju za muškarce nego što muškarci glasaju za žene", navodi Lihović.

Prema njenim riječima, kod nas još uvijek vlada tradicionilistički pristup da je ženi mjesto u kući, što nije dobro, jer ako nema dovoljno žena u politici neke stvari nikad neće doći na dnevni red.

"Po svojoj prirodi žena će biti osjetljivija za neke stvari koje se tiču porodice, djece, smještaja u vrtić, njege starih, ali će isto tako iskrenije ukazivati na probleme i učestvovati u njihovom rješavanju", smatra Gordana Lihović.

Kako kaže, ona je u svom dosadašnjem mandatu odbornika u Gradskoj skupštini upravo tako postupala, na primjer kada je čula od kolega sa terena za probleme koje imaju mještani Lazareva koji žive u takozvanim barakama zbog imovinsko-pravnih odnosa prouzrokovanih određenim administrativnim propustima, odmah je podržala njihovu inicijativu da se taj problem riješi.

"Savjet mjesne zajednice Lazarevo se obraćao, a ja sam to pitanje postavila u Gradskoj skupštini, što je gradonačelnik Igor Radojičić prihvatio i taj problem je sada riješen", kazala je Lihović, dodajući da sada ti ljudi mogu postati vlasnici kompletnih parcela i baraka.

Kad se osvrne na svoj manadat, Lihović kaže da može biti zadovoljna koliko je uradila, posebno apostrofirajući svoj doprinos u timovima koji su radili na podsršci radu nevladinih organizacija, prevenciji nasilja, odnosno inicijativi da se obezbijedi sigurna kuća, pomaže roditeljskoj kući, djeci s posebnim potrebama, starima.

Ipak, ističe da je posebno ponosna što je ona kao elektroinženjer bila član radnih tijela koja su donosila i predlagala mjere u vezi s energetskom efikasnosti, urbanističkim planom, mnogim regulacionim planovima, strateškim planovima.

Kako kaže, smatra da bi, kada je upitanju energetska efikasnost, bilo veoma stimulativno da grad, kao što daje dio sredstava za fasade, isto tako nađe mehanizam da se obezbijedi dio sredstva da se subvencionišu zgrade koje žele da poprave svoju energetsku efikasnost.

"To bi bila  višestruka korist, imali bismo uštedu energenata, manju zagađenost i veću ugodnost za građane."

"Najnovije što sam predložila u strategiji razvoja grada što bi trebalo da bude urađeno, a to je oživljavanje drugog turističkog potencijala na Banj brdu", kaže Lihović, opisujući da se nakon 12.  serpentine koja vodi do spomenika na vrhu može napraviti vidikovac, odnosno jedna uređena zona sa koje se vidi kotlina Vrbasa na ulaz u grad i put koji vodi na Manjaču. A idući stazom do spomenika na Banj brdu, s druge strane, vidi je cijeli grad.

Ono što bi voljela da se u budućnosti promijeni je da se prilikom izrade regulacionih planova manje prenatrpava grad, da se poveća broj zelenih površina i parking mjesta i smatra da to grad mora drugačije definisati. Uvjerena je da će urbanistički plan Banjaluke biti veoma brzo donesen, te da će se mnogi parametri građenja na taj način definisati.

Najčitanije