Bojana Dujković-Blagojević, sekretar udruženja nastavnika i profesora Istorije/historije/povjesti, te trener u okviru programa kultuire sjećanja i unapređenja kapaciteta nastavnika istorije bila je gost još jednog podcasta “Pogledi”.
Sa Bojanom smo razgovarali na temu uloge spomenika i istorije u Bosni i Herceovini u pogledu na kulturu sjećanja, ali i pomirenja te kako mladima približiti kulturu sjećanja te kako obrazovni sistem treba da pristupi ovim pitanjima.
“Ono što primjećujem jeste da djeci u obrazovanju nedostaje lokalna istorija. Ne znam da postoji i jedna nastavna jedinica da bi neko djeci pokazao na primjer istoriju Banjaluke. Naša djeca više znanja imaju o francuskoj buržoaskoj revoluciji i španskom građanskom ratu”, rekla je Dujković-Blagojević.
Kako ističe, činjenica je da je nastava istorije uvijek i u svakom sistemu važan integrativan faktor te da joj je potrebno posvetiti pažnju.
“Kroz istoriju treba da se razvija i patriotski duh i svijest o pripadnosti”, istakla je Dujković-Blagojević.
Prema njenom mišljenju nastavnici su ključni u obrazovanju djece, te naglašava da možemo imati najbolje udžbenike i kurikulume, ali ako su predavači loši sve pada u vodu, nastavnik je taj koji stvara magiju u razredu.
Blagojević-Dujković takođe ističe i da je potrebno razvijati kritičko mišljenje prema prošlosti kod mladih. I da to treba da se razvija na način što će se pomjerati fokus na univerzalne vrijednosti te takve teme osloboditi od nacionalnog i političkog naboja. Međutim kako ističe, nije sigurna da postoji kritična masa, misleći na akademsku zajednicu i na donosioce polutika, koja bi zahtjevala ključne promjene u obrazovanju.
“Dok se svijet ubrzano ravija meni se čini da mi još više nazadujemo. A ključna vještina koju bi obrazovni sistem trebao da nauči djecu jeste vještina postavljanja pitanja”, mišljenja je sagovornica.
Prema njenom mišljenju moramo da prihvatimo to da ne trebamo svi gledati jednako na iste stvari.
“Moramo da prihvatimo pluralističku pogled i da teme koje su teške i osjetljive predstavimo kroz multiperspektivan pristup”, ističe Blagojević-Dujković.
Istorija razvija empatiju i sposobnost kritičkog posmatranja stvari.
“Mi teško kao zajednica prihvatamo promjenu i ako ne počnemo mijenjati nešto samo ćemo još više nazadovati. Ako se ne prilagodimo zahtjevima trenutka još više ćemo stagnirati. Dok se u svijetu budu bavili programiranjem mi ćemo štrikati, vrijeme je da se dozovemo pameti, zaključila je.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
