ATINA, ANKARA - Otkako je izbila pandemija virusa korona, na granici Grčke i Turske, koja je bila u centru pažnje svjetske javnosti zbog izbjeglica, sada je mirno, piše DW i dodaje da se prava drama odvija u krcatim kampovima na grčkim ostrvima gdje, kako navodi, nema uslova ni za osnovnu higijenu.
"Sada je mirno. Ilegalni migranti su vraćeni", kaže Stavros Camalidis, načelnik Kastanjesta.
Kako objašnjava DW, varoš na grčko-turskoj granici je prije izbijanja pandemije bila u centru pažnje svjetske javnosti. Nakon što je Turska krajem februara otvorila granicu prema Grčkoj, hiljade izbjeglica su nedjeljama pokušavale da se probiju preko žičane ograde u Grčku.
A sada, kako navodi, sve je opet mirno na ničijoj zemlji između Grčke i Turske.
"Mi ne znamo zašto su odjednom udaljili migrante. Ili zbog korone ili se Erdoan umorio i poželio promjenu", kaže Camalidis.
Prema navodima medija, njemačka tajna služba BND vjeruje da je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan svjesno upravljao naletom izbjeglica na granicu.
Turska je, kako se navodi, dovozila izbjeglice u Jedrene istim autobusima kojima ih je sada odvezla.
DW ocjenjuje da je Erdoan ciljano birao Grčku, nadajući se da će izazvati reakciju i da će već kritična situacija na grčkim ostrvima dodatno biti zaoštrena.
Erdoanova računica je, dodaje, po svemu sudeći, bila da ucijeni Evropu tako što će EU pokazati da je zakazala kada je riječ o izbjegličkoj politici.
Konačni cilj mogao bi da bude pritisak na NATO da se uključi u rat u Siriji onako kako Turskoj odgovara, ali mu je virus korona osujetio plan, smatra DW i dodaje da se turski predsjednik povukao pošto svjetski mediji više nisu iz minuta u minut izvještavali o dešavanjima na granici.
DW ukazuje da u Turskoj, prema zvaničnim podacima, boravi oko četiri miliona izbjeglica, mada se priča da ih je znatno više.
S druge strane u Grčkoj, prema navodima vlasti, nalazi oko 100.000 potražilaca azila, 41.000 njih na ostrvima Lezbos, Samos, Hios, Leros i Kos.
Među njima je i Somaja (20) iz Avganistana, koja živi u kampu u Moriji na Lezbosu.
"Jedva da imamo vodu, a izbjeglice ovdje ne znaju šta se događa. Može li se zaraziti virusom? Zabrinuta sam", kaže Somaja.
Ona se, kako navodi DW, kao volonterka uključila u rad danske humanitarne organizacije "Team Humanity", gdje šiju maske i dijele ih u kampu, zajedno sa sapunom i brošurama s informacijama o virusu.
DW podsjeća da je Atina, prije dvije sedmice, donijela uredbu o ponašanju u doba korone u izbjegličkim kampovima, u kojoj se navodi da su zabranjene posjete ili aktivnosti unutar kampa.
Stanovnici unutar kampa smiju da se kreću samo ako je nužno, a kupovinu izvan kampa smije da obavlja samo jedan član porodice koji u posebnim policijskim autobusima bude odvezen do određenih prodavnica. Od 19 časova je na snazi policijski čas.
Odredbama se, takođe, ljudima sugeriše da se pridržavaju higijenskih mjera.
Međutim, Apostolos Veizeis iz organizacije "Ljekari bez granica" pita se - kako?
"Sve je prepuno. To su idealni uslovi za širenje korone. Mjesecima se smeće ne odvozi, 1.300 ljudi koristi istu slavinu. Brojni nemaju uopšte pristup vodi, struji ili toaletu i vrše nuždu pod vedrim nebom", navodi on.
Veizeis smatra da su mjere zaštite licemjerne i da su one, prije svega, usmjerene na zaštitu lokalnog stanovništva, a da diskriminišu tražioce azila.
Na cijelom Lezbosu, kako kaže, postoji samo pet kreveta za intenzivnu njegu, na Samosu samo dva.
Tri ljekara iz Ministarstva zdravlja su se u Moriji brinula za 20.000 ljudi i pritom nisu imali ni lijekove ni potrebni medicinski materijal na raspolaganju.
Veizeis ocjenjuje da grčka vlada virus koristi u vlastite političke svrhe.
"Ako sada kažu da je vrijeme da se bude oprezan i da je najsigurnije smjestiti izbjeglice u zatvorene centre, onda time pokušavaju da konačno sprovedu svoj koncept", rekao je on.
DW navodi da je grčka vlast, tokom vikenda, nakon prvih registovanih slučajeva virusa korona u kampovima, odlučila da stavi u karantin dva takva centra.
U pitanju su kampovi Malakasa nadomak Atine i Ricona na sjeveru zemlje.
A Vlada, kako tvrdi DW, o svemu tome ćuti.
DW dodaje da je, nakon više upita tog portala kako misli da sprovede mjere u kampovima, da li postoji plan evakuacije i da li se izbjeglice uopšte testiraju na virus, dobio samo već poznati katalog mjera, gdje nema ovih odgovora.
Ranije je Atina oštro kritikovana zbog zatvorenih centara - i to od strane organizacija za zaštitu ljudskih prava, EU i lokalnog stanovništva, podsjeća DW.
I dok je Ankara zbog virusa povukla ručnu kočnicu, čini se da Atina koristi izbjeglice da pošalje poruku, zaključuje DW.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
