Vijetnam, iako ima dugu granicu s Kinom i populaciju od oko 97 miliona ljudi, nema žrtava korona virusa, potvrđeno je tek oko 300 slučajeva.
Prošlo je mjesec dana od posljednje transmisije virusa, pa su vlasti donijele odluku o otvaranju zemlje. Stručnjaci kažu kako je Vijetnam katastrofu izbjegao tako što je reagovao na vrijeme.
Uveli su, naime, vrlo stroge mjere koje su, čini se, uspjele da spriječe širenje virusa. Već početkom januara, iako nisu imali ni jedan potvrđen slučaj COVIDA-19, vijetnamske vlasti preduzele su drastičnu akciju borbe protiv misterioznog virusa koji je u tom trenutku ubio tek dvoje ljudi u Vuhanu.
"Vijetnam je veoma brzo reagovao na ekstreman način, ali mjere su bile vrlo razumne", kaže profesor Gaj Tvejts, direktor jedinice za klinička istraživanja Oksford u Ho Ši Minu, koji je sarađivao s vladom na području suzbijanja zaraznih bolesti.
Tako su uvedene zabrane putovanja, strog nadzor stanja i zatvorena je granica s Kinom koju su građani mogli da pređu samo uz intenzivne provjere na graničnim prelazima. Škole su odmah zatvorene, da bi bile otvorene sredinom maja, piše BBC.
Tvejts objašnjava kako je Vijetnam zemlja koja ima veliko iskustvo sa zaraznim bolestima, još od pojave SARS-a 2003., do ptičjeg gripa 2010. godine, kao i sporadičnim epidemijama boginja i denga groznice koju prenose komarci. Zbog svog lošeg iskustva sa zarazama, tamošnje vlasti, objašnjava Tvejts, s epidemijama nose vjerovatno i bolje od bogatijih zemalja.
Jedna od mjera koje su odmah uvedene jeste da je svako ko ulazi u zemlju bio poslat u dvonedjeljni karantin, kao i svako ko je imao bilo kakav kontakt s ijednom zaraženom osobom. Uslovi u karantinu nisu bili bajni - jedna žena iz Australije je posvjedočila da je morala da spava u sobi u kojoj je bio samo dušek, bez jastuka i pokrivača, kao i samo jedan mali ventilator u vreloj prostoriji.
Uvedena su i masovna testiranja svih koji su "završili" u karantinu, a Tvejts smatra da se za oko 40 odsto slučajeva ne bi znalo bez tog poteza. Riječ je o bolesnicima koji su testirani iako nemaju nikakvih simptoma, a ispostavilo se da su pozitivni na Sars-CoV-2.
"Kada imate toliko asimptomatskih pacijenata, kontrola je jedina stvar koju treba da radite. Da Vijetnam nije zatvorio te ljude oni bi nekontrolisano šetali i nosili virus", objašnjava Tvjets.
Vijetnamske vlasti nikad nisu uvele potpunu blokadu zemlje, ali su brzo reagovale na pojave žarišta. U gradu Son Loi sjeverno od Hanoija, više od deset hiljada ljudi sasvim je odsječeno od ostatka zemlje nakon izbijanja zaraze, a slično se nedugo kasnije dogodilo i 11.000 stanovnika naselja Ha Loi. Niko nije smio da uđe niti izađe iz tih naselja sve dok najmanje dva nedjelje nema nijednog potvrđenog slučaja.
Iako je u Vijetnamu na snazi jednopartijski režim, vlasti su vrlo dobro komunicirale sa narodom u vrijeme krize. Svima su slate redovne SMS poruke s najnovijim informacijama oko uvedenih mjera, i savjeti kako da se građanstvo zaštititi od korona virusa. Propaganda je, smatraju stručnjaci, naciju na neki način uvela u "ratno stanje", zbog čega je u društvu nastao snažan osećaj borbe protiv zajedničkog neprijatelja.
Podaci o korona virusu u Vijetnamu stoga su iznenađujuće malene brojke zaraženih, toliko da su neki posumnjali u njihovu istinitost, ali stručnjaci tvrde kako nema razloga sumnjati u njih.
"Možda nismo zabilježili apsolutno svaki slučaj, ali zataškavanja aposlutno nije bilo, u to sam sasvim uvjeren", kaže Tvejts, prenosi "Telegraf.rs".
Slučaj Vijetnama, čija se ekonomija oporavlja a društvo vraća u normalu, pokazuje kako su restriktivne mjere prevencije najbolji način za otklanjanje problema u korijenu, zaključuje "BBC".
