Svijet

Pet razloga zašto se nije dobro namjerno zaraziti omikronom

Pet razloga zašto se nije dobro namjerno zaraziti omikronom
Foto: Pixabay/Alexandra_Koch | Pet razloga zašto se nije dobro namjerno zaraziti omikronom
N.N.

Nakon što se pojavila vrlo zarazna varijanta virusa korona (omikron) koja je vjerovatno manje ozbiljna po pitanju simptoma od delte, neki su se zapitali zašto se ne bi jednostavno zarazili tim sojem i završili cijelu priču.

Doktor Robert Marfi s Medicinskog fakulteta Univerziteta Nortvestern kaže da se ovakvo razmišljanje "počinje širiti poput požara".

"Mnogi počinju razmišljati na ovaj način. Razne vrste ljudi – vakcinisani, nevakcinisani, antivakseri", rekao je Marfi.

"No to je luda ideja, kao da se odlučite igrati dinamitom", dodao je.

CNN stoga navodi pet razloga zašto se nije pametno pokušati namjerno zaraziti omikronom.

Ne radi se samo o "jačoj prehladi"

Nakon zaraze omikronom, čak i kod blažih slučajeva, zna doći do visoke temperature, bolova u tijelu, natečenih limfnih čvorova i grlobolje; zbog čega organizam zna biti oslabljen danima.

"Ljudi pričaju o omikronu kao da se radi o malo jačoj prehladi. To nije teža prehlada, to je bolest opasna po život", kazao je Marfi.

Prema nedavnom istraživanju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) sprovedenom nad više od milion ljudi, i dalje postoji rizik od pojave teških simptoma kod vakcinisanih osoba starijih od 65 godina, onih s oslabljenim imunološkim sistemom ili onih s nekim hroničnim oboljenjima poput dijabetesa, bolesti pluća ili srca, bolesti jetre ili bubrega.

No u bolnici mogu završiti i oni koji nemaju ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Istina je da nakon zaraze omikronom, za razliku od delte, postoji manja vjerovatnoća da ćete biti hospitalizovani, završiti na odjelu za intenzivnu njegu ili na respiratoru; što vrijedi za sve starosne grupe. No to ne znači da se stvari ne mogu zakomplkovati.

"Sve to ne znači da ne možete imati teške simptome. Još uvijek nema 100 odsto garancije da nećete umrijeti", rekao je doktor Paul Ofit iz Bolnice za djecu u Filadelfiji.

Mogli biste dobiti dugi kovid

Istraživanja pokazuju da je gubitak čula mirisa postao češći simptom kod blagih slučajeva zaraze kovidom. Studije pokazuju da oko 80 odsto ljudi ponovo počne osjećati mirise u roku od mjesec dana. No neki ostanu bez tog čula i šest mjeseci ili duže. Nekolicina njih možda nikada neće povratiti čulo mirisa i okusa.

Koliko god to zvučalo neugodno, to je samo jedan od brojnih zdravstvenih problema koji nas mogu zadesiti nakon zaraze virusom korona. Na svijetu se bilježi sve veći broj slučajeva dugog kovida - s iscrpljujućim simptomima kao što su nedostatak vazduha, jak umor, groznica, vrtoglavica, proljev, lupanje srca, bolovi u mišićima i stomaku, promjene raspoloženja i poteškoće sa spavanjem.

Teži oblici dugog kovida mogu dovesti do oštećenja na plućima, srcu ili bubrezima te uticati na mentalno zdravlje.

Širite bolest na djecu

Nešto više od polovine (54 odsto) djece u SAD-u u dobi od 12 do 17 godina je u potpunosti vakcinisano, a samo 23 odsto djece u dobi od 5 do 11 godina primilo je prvu dozu.

To znači da bi svako vaše rizično ponašanje u slučaju da se zarazite omikronom - poput nenošenja maske, nepoštovanja smjernica društvenog distanciranja ili okupljanja s većim brojem ljudi u zatvorenom prostoru - potencijalno moglo virusu izložiti druge osobe koje bi kasnije mogle prenijeti zarazu svojoj djeci.

Mada su djeca u prijašnjim talasima pandemije obično imala blage simptome, zbog vrlo zarazne varijante omikron i velikih brojeva infekcija u bolnicama ima sve više maloljetnika zaraženih virusom korona.

Stvara se pritisak na zdravstveni sistem

"Ako se namjerno zarazite kovidom, održavaćete cirkulaciju virusa i pridonijeti pritisku na zdravstveni sistem", rekao je Marfi.

Tokom vikenda je gotovo četvrtina od više od 5.000 državnih bolnica prijavila da ima problema s "kritičnim nedostatkom osoblja". Ova situacija s manjkom medicinskog osoblja, koje je sve češće u samoizolaciji zbog zaraze ili kontakta s inficiranom osobom, nije mogla doći u gore vrijeme. Trenutno je u američkim bolnicama rekordan broj hospitalizovanih osoba s kovidom (više od 138.000 pacijenata).

Jedinice intenzivne njege su širom zemlje popunjene više od 80 odsto, a gotovo 30 odsto kreveta zauzimaju pacijenti s kovidom-19.

"Zdravstveni sistem nije dizajniran za to da se brine samo o onima koji su zaraženi kovidom. Osmišljen je da bude tu za djecu koja dođu s upalom debelog crijeva, za one koji imaju srčani udar ili stradaju u saobraćajnoj nesreći", rekao je doktor Aših Jha sa univerziteta Brovn.

"A to će sada biti jako teško jer još uvijek imamo veliki dio populacije koja nije vakcinisana i rizične grupee koje nisu primile buster dozu", dodao je.

Ne igrajte se s majkom prirodom

Da li je ikada bila dobra ideja namjerno se zaraziti nekom bolešću? Prije nekog vremena znale su se organizovati "zabave vodenih kozica", ne koje su roditelji namjerno dovodili svoju djecu kako bi je zarazili tom bolešću. Budući da odrasli ljudi imaju teže simptome te bolesti, ideja je bila da je bolje da dijete što prije dobije vodene kozice kako kasnije ne bi bilo ozbiljnijih problema.

"No i to je bila loša ideja", rekao je Ofit.

Ispričao je priču o edukativnom filmu o vakcinama tokom kojeg je snimatelj otkrio da je njegova sestra odvela svoje dijete na jednu takvu zabavu i da je dijete kasnije umrlo zbog zaraze.

"Nemojte se igrati s majkom prirodom. Ona nas pokušava ubiti otkako smo ispuzali na kopno iz okeana", kazao je Ofit.

(Index)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije