MONTREAL - Montreal je u središtu korona krize u Kanadi, a pokrajini Kvebek je sedmo najsmrtonosnije mjesto na svetu po broju dnevnih smrtnih slučajeva, prenosi "The Guardian".
Montreal, grad koji turistički vodiči proglašavaju "Evropom Sjeverne Amerike" zbog svoje bogate kulture i načina života, epicentar je epidemije Covid-19 u Kanadi. Od 70.000 zaraženih i 5.000 mrtvih u čitavom Kvebeku, u ovom gradu od dva miliona ljudi ima 20.000 zaraženih i više od 2.000 smrti, ili oko 64 odsto ukupnog broja umrlih u cijeloj provinciji.
Grad se u velikoj mjeri pridržavao naredbi za boravak kod kuće. Zašto se onda toliko ljudi razboljeva i umire?
Mnogi zaraženi virusom korona su ljudi koji već doživljavaju sistemsku nejednakost, siromaštvo i diskriminaciju - što otvara pitanja koja su postojala mnogo prije virusa i koja su sada još vidljivija.
Prvo, riječ je o starim ljudima. Montrealska "Gazeta" otkrila je da je lokalni javni starački dom, poznat kao CHSLD, prikrio smrt 31 osobe starije životne dobi. Mnogi od njih su umrli nakon što je većina osoblja napustila ustanovu, a poslednje dane proveli su bez vode, hrane i čistih pelena.
Podaci pokrajine Kvebek pokazuju da je oko 82 odsto umrlih živjelo u domovima za starije. Od ukupno 2.003 mrtvih u Montrealu, 74 odsto njih je bilo starije od 80 godina, a 97 odsto starije od 60 godina.
Drugi dio montrealske priče o Covid-19 priča je o emigrantima, stanovnicima naselja Sjeverni Montreal, jednom od najsiromašnijih naselja u cijeloj Kanadi, gdje žive brojni tražitelji azila. Polovina stanovnika ovog naselja su pripadnici vidljive manjine, a 42 odsto su imigranti. Mnogi od njih sada rade bez državljanstva, u staračkim domaćinstvima, a onda se vraćaju kućama, u prenatrpane stanove koje dijele sa prijateljima i porodicom.
Svaki peti zaraženi stanovnik Montreala je zdravstveni radnik, a od kojih nijedan ne prima naknadu za opasnost. U naselju Sjeverni Montreal zaraženo je 23 odsto ljudi tvrdi aktivista zajednice Vil Prosper.
"Ljudi koje smo ne tako davno želeli da izbacimo, sada se brinu o nama", kaže Prosper.
Slično je i u drugim oblastima Montreala teško pogođenim epidemijom: niska primanja, velike zajednice imigranata, mnogo obojenih ljudi, stanovanje lošeg kvaliteta.
Nardžes Mustafa, aktivistkinja i predsjednica organizacije za osnaživanje mladih "Hudstok", navodi dugačak spisak razloga zbog kojih je Covid-19 tako duboko pogodio ovu četvrt: nedostatak zdravstvenih usluga, neadekvatan tranzitni pristup, ljudi koji žive u prenaseljenim stanovima, loši odnosi s policijom…
Takođe, 42 odsto populacije čine porodice sa jednim roditeljem, što dodatno komplikuje brigu o djeci. Nedostatak pristupa internetu otežava dobijanje državne pomoći i informacija koje se distribuiraju gotovo isključivo ovim putem.
"Sposobnost za socijalnu distancu je privilegija. Teško je primjeniti ta pravila u Sjevernom Montrealu", kaže ona.
