Danas se na društvenim mrežama smjenjuju trendovi u svijetu poslastica – od popularne Dubai čokolade do japanskog čizkejka koji je osvojio ljubitelje slatkiša širom svijeta.
Međutim, mnogo prije modernih deserata sa egzotičnim sastojcima, u srpskim kućama pripremale su se poslastice koje su se prenosile sa generacije na generaciju.
Naše pretkinje nisu imale police pune čokolade, vanile, šlaga i gotovih dodataka. Slatkiši su se pravili od onoga što je bilo dostupno – meda, voća iz bašte, oraha, mlijeka i žitarica.
Upravo zato su najstariji kolači često bili jednostavni, ali puni ukusa i simbolike.
Teško je odrediti jedan jedini "najstariji kolač u Srbiji", jer se slatka jela nisu oduvijek pripremala u obliku kakav danas poznajemo. Prve poslastice bile su jednostavne kombinacije voća, meda i orašastih plodova.
Ipak, među najstarijim kolačima koji pripadaju tradiciji ovih prostora izdvaja se medovnjača, dok je među poslasticama koje su se vijekovima održale u srpskim domovima posebno mjesto zauzeo sutlijaš.
Medovnjača – slatkiš iz vremena kada je med bio glavni zaslađivač
Prije nego što je šećer postao široko dostupan, med je bio jedan od najvažnijih zaslađivača u srednjovjekovnoj Srbiji. Zbog toga su se prvi slatkiši često pravili upravo od njega.
Medovnjača je bila jednostavna poslastica od meda, brašna i oraha. Nije bila raskošna poput današnjih torti, ali je u vremenu kada su slatkiši bili rijetkost predstavljala poseban zalogaj.
Recept za starinsku medovnjaču
Sastojci:
- 300 g brašna
- 200 g meda
- 100 g mljevenih oraha
- 1 kašičica sode bikarbone
- malo cimeta
- 100 ml vode
Priprema:
Med se blago zagrije, pomiješa sa vodom, a zatim se dodaju brašno, orasi, soda bikarbona i začini. Umućena smjesa sipa se u pleh i peče oko 30 minuta na 180 stepeni. Po želji se nakon pečenja može premazati medom.
Sutlijaš – orijentalna poslastica koja je postala dio srpske kuhinje
Sutlijaš je u Srbiju stigao tokom osmanske vladavine, najvjerovatnije od 15. vijeka, zajedno sa mnogim jelima orijentalne kuhinje.
Zahvaljujući jednostavnim sastojcima – pirinču, mlijeku i šećeru – brzo je postao omiljen u domaćinstvima.
Vremenom je postao jedan od onih kolača koji podsjećaju na djetinjstvo, bakinu kuhinju i nedjeljne ručkove.
Recept za tradicionalni sutlijaš
Sastojci:
- 1 l mlijeka
- 150 g pirinča
- 100 g šećera
- 1 vanilin šećer
- cimet po želji
Priprema:
Pirinač se skuva u malo vode, zatim se dodaje mlijeko i kuva na laganoj vatri dok ne postane kremast. Pred kraj se dodaju šećer i vanila. Servira se hladan, posut cimetom.
Pečene jabuke sa medom – desert naših predaka
Prije komplikovanih torti i kolača sa više slojeva, voće je često bilo osnova poslastica.
Pečene jabuke sa medom bile su jedan od najjednostavnijih deserata starog vremena. Jabuke su se pekle, punile orasima i prelivale medom, stvarajući poslasticu od svega nekoliko sastojaka.
Recept
Sastojci:
- 6 jabuka
- 6 kašičica meda
- 100 g oraha
- malo cimeta
Priprema:
Jabuke se očiste i napune orasima, medom i cimetom. Peku se oko pola sata na 180 stepeni dok ne omekšaju.
Dunje u medu – mirisna poslastica iz starih kuća
Dunja je vijekovima bila posebno cijenjeno voće u Srbiji. Osim što je krasila ormare i sobe svojim mirisom, koristila se i za pripremu slatkih jela.
Dunje u medu bile su jednostavan, ali cijenjen desert koji se često služio gostima.
Recept
Sastojci:
- 3 dunje
- 4 kašike meda
- 100 g oraha
- malo cimeta
Priprema:
Dunje se isijeku i kuvaju dok ne omekšaju. Nakon toga se preliju medom i pospu orasima.
Mandulat – kolač sa mediteranskim uticajem
Mandulat je poslastica od badema ili oraha, meda i bjelanaca. Na srpske trpeze stigao je preko veza sa Dubrovnikom i Mediteranom, a zbog skupih sastojaka dugo je bio rezervisan za bogatije slojeve.
Recept
Sastojci:
- 200 g badema ili oraha
- 150 g meda
- 2 bjelanca
- malo limunove kore
Priprema:
Med se zagrije, a bjelanca umute u čvrst snijeg. Med se postepeno dodaje uz miješanje, zatim se ubacuju bademi ili orasi. Masa se oblikuje i nakon hlađenja siječe na štanglice.
Vanilice – simbol slavskih i prazničnih trpeza
Vanilice su se pojavile tokom 19. vijeka, kada su sitni kolači pod uticajem srednjoevropske kuhinje postali dio građanskih trpeza.
Spoj prhkog tijesta, vanile i domaćeg pekmeza učinio ih je jednim od najvoljenijih domaćih kolača.
Recept
Sastojci:
- 500 g brašna
- 250 g masti ili putera
- 100 g šećera u prahu
- 1 vanilin šećer
- sok i kora limuna
- pekmez za spajanje
Priprema:
Zamijesiti prhko tijesto, razvući ga i vaditi male krugove. Peći kratko dok ostanu svijetli. Spajati pekmezom i uvaljati u šećer u prahu.
Orasnice – kolač koji je opstao generacijama
Orasnice su se održale upravo zbog jednostavnosti. Sa svega nekoliko sastojaka postale su nezaobilazan dio prazničnih trpeza.
Recept
Sastojci:
- 3 bjelanca
- 250 g šećera
- 300 g mljevenih oraha
- nekoliko kapi limunovog soka
Priprema:
Umutiti bjelanca sa šećerom, dodati orahe i oblikovati kolačiće. Sušiti u rerni na nižoj temperaturi dok ne postanu hrskavi.
Doboš torta – evropski klasik na srpskim trpezama
Doboš tortu osmislio je mađarski poslastičar Jožef Doboš 1884. godine. Ubrzo je postala popularna širom Austro-Ugarske, pa i u Srbiji.
Tanke kore, čokoladni fil i prepoznatljivi sloj karamela učinili su je jednom od najcjenjenijih torti krajem 19. i početkom 20. vijeka.
Reforma torta – kraljica domaćih torti
Reforma torta nastala je početkom 20. vijeka u Srbiji i smatra se jednom od najpoznatijih domaćih torti.
Kore sa orasima, bogat čokoladni fil i raskošan ukus učinili su je nezaobilaznom na slavama, svadbama i velikim proslavama.
Za mnoge je upravo reforma torta sinonim za pravi domaći kolač, prenosi Ona.rs.
Istorija domaćih poslastica pokazuje da najljepši kolači često nisu oni sa najviše sastojaka, već oni koji nose priču, miris doma i uspomene generacija.
Istražite našu rubriku "Recept" i pronađite inspiraciju za svakodnevno kuvanje i posebne prilike