Nauka

Kada nauka promaši za 5.000 godina

Kada nauka promaši za 5.000 godina
Foto: N.N. | Kada nauka promaši za 5.000 godina

​Za crteže Aboridžina, koji su nađeni na kamenju, smatralo se da su stari 17.000 godina, ali kada su naučnici proučili blato koje su pčele koristile da bi napravile svoje košnice, došli su do zanimljivog zaključka.

Zahvaljujući pčelama određena je starost crteža Aboridžina. Pretpostavilo se da su crteži ljudskih figura koji krase kamena skloništa zapadne Australije, u oblasti Kimberlej, nastali prije 17.000 godina, a možda čak i ranije.

Nove studije naučnika, koji su tu oblast istraživali, donjele su nova saznanja. Prema novijim podacima, crteži bi mogli biti mlađi i nastali su prije 12.700 do 11.500 godina, navodi Science News, prenosi RTS.

Veoma je teško ustanoviti iz kog perioda istorije potiču crteži koji su oslikani na kamenju jugoistoka Azije, u Australiji i na drugim lokalitetima na svijetu.

Geolog Demijan Finč sa Univerziteta u Melburnu i njegove kolege, pokušali su metodom radioaktivnog ugljenika da ustanove starost 24 košnice pčela, koje su napravljene od blata, a koje su se stvrdnute nalazile ispod ili iznad stena na kojima su bili crteži Aboridžina.

Crteži su pronađeni na 14 stjena, na njima su oslikane ljudske figure i predmeti kao što su bumeranzi i koplja.

Proučavanjem većine košnica, utvrđeno je da su crteži nastali prije 12.000 godina, a to je 5.000 godina kasnije, nego što su naučnici mislili.

Dokazi koje je omogućila metoda radioaktivnog ugljenika, navode na zaključak, da je jedan od crteža ipak nastao prije 17.000 godina, možda čak i ranije, tvrde istraživači.

Na osnovu starosti blata koje su pčele koristile da bi napravile košnice, prethodna istraživanja naučnika, u studiji koja je rađena 1997. godine, utvrdila su da je starost crteža 16.400 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije