BRISEL - Šengenska zona slobodnog kretanja, koja, osim 22 zemlje članice EU, uključuje Norvešku, Island, Švajcarsku i Lihtenštajn, gotovo je proglašena mrtvom kada je, zbog pandemije virusa korona, većina ovih država ponovo uvela kontrole na granicama.
Iako je, prema zvaničnim propisima, ovakav potez dozvoljen u slučaju ozbiljne prijetnje po nacionalnu bezbjednost, nije jasno kako će se zona Šengena vratiti u život.
Kako navodi evropsko izdanje internet sajta "Politiko", ovim pitanjem pozabaviće se Evropska komisija, koja bi danas trebalo da usvoji paket smjernica za zemlje članice EU o načinima ukidanja ograničenja kretanja i ponovnog otvaranja državnih granica.
Trenutno stanje veoma pogađa zemlje koje oživljavanjem turizma žele da spasu svoje privrede.
"Ovo je kao putovanje vremeplovom u mračnu i daleku prošlost. Sada moramo da se vratimo nazad u budućnost. Nazad u normalnost, i to moramo učiniti čim tako nešto dozvoli zdravstvena situacija", izjavila je u Evropskom parlamentu evropski komesar za unutrašnje poslove Ilva Johanson.
Prema nacrtu dokumenta u koji je "Politiko" imao uvid, Komisija će predstaviti pristup u dvije faze - u prvoj, zemlje članice u kojima vlada uporediva epidemiološka situacija trebalo bi da međusobno ukinu ograničenja kretanja, ali uz dalje pridržavanje mjera društvenog distanciranja, što bi, na primjer, prouzrokovalo određene probleme Grčkoj u pokušaju da privuče britanske turiste.
Tek u drugoj fazi bila bi ponovo uspostavljena sloboda kretanja u čitavoj zoni i šire, navodi list.
Ali, povratak na potpuno funkcionalnu zonu Šengena neće biti lak jer je, kako tvrdi Petra de Suter, predsjednica odbora EP za unutrašnje tržište, situacija na ivici tenzija između nadležnosti EU sa jedne strane i zemalja članica sa druge strane.
Ukidanje zabrana prelaska granica ipak je počelo, barem unutar manjih grupa zemalja.
Takav potez prošle sedmice su povukle Litvanija, Letonija i Estonija, koje će za putnike koji su državljani te tri zemlje od petka ukinuti i dvonedjeljni boravak u karantinu, dok obaveza samoizolacije ostaje na snazi za ljude koji se vraćaju iz drugih zemalja.
Kako navodi "Politiko", ove zemlje nastoje da u tu grupu uvrste Poljsku i Finsku.
Prema zajedničkom saopštenju britanskog premijera Borisa Džonsona i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, državljani Francuske moći će da na teritoriju Velike Britanije uđu bez boravka u karantinu, mada ovo nije potvrđeno u zvaničnom dokumentu britanske vlade u kojem je izložena strategija za ukidanje restriktivnih mjera uvedenih zbog pandemije virusa korona.
Kada je riječ o zemljama Beneluksa - Belgiji, Holandiji i Luksemburgu - parlament ove grupe država radi na prijedlozima čiji je cilj da njihovom stanovništvu pruže perspektivu otvaranja granica između te tri zemlje.
Grčka radi na zamisli prema kojoj bi inostrani posjetioci u tu zemlju mogli slobodno da uđu poslije testiranja na virus korona, odnosno na antitijela, ali ne postoje naučni dokazi o pouzdanosti ovakvih testova, kao ni o tome da li osoba koja se oporavi od COVID-19 postaje imuna na tu bolest.
Zagreb je u pregovorima sa vladom u Pragu o mogućnosti otvaranja vazdušnog koridora za češke turiste koji žele da ljetuju u Hrvatskoj, koja će razmotriti i mogućost sklapanja bilateralnih sporazuma sa drugim zemljama o međusobnom otvaranju granica.
Postizanje ovakvog bilateralnog sporazuma sa Njemačkom još u aprilu je nagovijestila austrijska ministarka turizma Elizabet Kestinger, a Portugal se sprema da omogući domaći i međunarodni turizam od jula, iako granica te zemlje sa Španijom, u kojoj je virus korona odnio više od 26.000 života, za sada ostaje zatvorena.
Citirajući riječi jednog zvaničnika EU, "Politiko" navodi da će, i pored svega, potpuni povratak na zonu Šengena trajati mjesecima, a ne nedjeljama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
