Analize

Pratite nas na Google news

DW: U svijetu će biti izgubljeno oko 300 miliona radnih mjesta

DW: U svijetu će biti izgubljeno oko 300 miliona radnih mjesta
Foto: Tanjug/AP | DW: U svijetu će biti izgubljeno oko 300 miliona radnih mjesta
Tanjug

Međunarodna organizacija rada Ujedinjenih nacija (MOR) procjenjuje da će zbog pandemije virusa korona u drugom kvartalu ove godine biti izgubljeno skoro 11 odsto radnih sati širom svijeta.

To je 305 miliona radnih mjesta s punim radnim vremenom, navodi se u aktuelnom izvještaju pod nazivom "COVID-19 i tržište rada", koji je MOR predstavio u Ženevi, piše Dojče vele (DW).

Posebno su pogođeni mladi između 15 i 24 godine. Njima nije bilo lako ni prije pandemije: nezaposlenost u toj starosnoj grupi natprosječno je visoka, a mnogi rade za manje novca, bez ugovora i socijalne sigurnosti, često na lokalnim tržištima ili u uslužnim djelatnostima.

"Ti mladi ljudi će sada biti brže i teže pogođeni od drugih", kaže Gaj Rajder, generalni direktor MOR-a.

Čak i oni koji još uvijek imaju posao, izgubili su četvrtinu svojih radnih sati.

MOR navodi da su mladi ljudi trostruko pogođeni zbog krize. Oni gube posao, njihovo obrazovanje ili dalje usavršavanje je prekinuto ili otežano, a za one koji sada završavaju školu i traže posao - posla nema.

"Sva ispitivanja pokazuju sljedeće: ako ljudi na početku svog profesionalnog života dugo ne mogu da rade, to onda izaziva posljedice koje često traju decenijama", kaže Rajder za DW.

Dodaje da oni to nikada više ne nadoknade, nikada više ne nađu normalno profesionalno usavršavanje. "Zbog toga sada postoji opasnost od lokdaun-generacije", upozorava Rajder.

Mlade žene su, kaže, posebno teško pogođene, jer one često rade u ugostiteljstvu ili u trgovini.

"One su i prije pandemije bile zapostavljene, a sada je njihova situacija posebno opasna", ističe on. Kako bi se šteta smanjila i spriječilo da čitava jedna generacija dugoročno odrasta zapostavljena, MOR zahtijeva da vlade djeluju "brzo i dalekosežno".

"Suočićemo se s ogromnin društvenim rizikom ako se u obnovi nakon pandemije ne budemo posebno pobrinuli za te mlade ljude", kaže Rajder i objašnjava da bi to moglo da se izvede kroz neke forme specijalnih programa obrazovanja ili uz garantovanje radnih mjesta.

Pitanje je samo ko bi sve to trebalo da plati. Nakon što su se mnoge zemlje u cilju prevazilaženja krize već prilično zadužile, u Evropskoj uniji se sada raspravlja o paketu za podsticaj ekonomije u visini od 750 milijardi evra.

Među zemljama u kojima se virus korona trenutno posebno brzo širi su i mnoge države sa znatno ograničenijim sredstvima, poput zemalja Latinske Amerike. Stanje bi moglo dodatno da se pogorša ukoliko se broj zaraženih i u Africi poveća.

"Šest od deset ljudi na svijetu zarađuje za život na crnom tržištu rada. U Africi, južno od Sahare, čak devet od deset ljudi, pa i više", navodi šef MOR-a.

Ako se ekonomski život zbog pandemije zaustavi, to bi za mnoge moglo biti opasno po život.

"Karakteristika međunarodne reakcije na ovu krizu do sada je bila nedostatak solidarnosti i pomoći", napominje Rajder. To bi, dodaje, moralo da se promijeni, jer su u pitanju životi stotina miliona ljudi.

MOR ukazuje i na značaj opsežnih testiranja na koronu i praćenja lanca infekcije. Ako na tom planu bude dovoljno učinjeno, onda će biti potrebno manje izolacije i zabrane kretanja, a time se štiti tržište rada, kaže Rajder.

Azijske zemlje, poput Tajvana i Južne Koreje, na taj način su uspjele da ograniče širenje zaraze bez da su u potpunosti obustavile rad u mnogim privrednim granama, naveo je šef MOR-a Gaj Rajder, piše DW.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije