BANJALUKA - Grupe samopomoći predstavljaju vid podrške koji se pruža ženama, preživjelim žrtvama nasilja, koje su koristile specijalizovan servis pomoći i podrške, a to je smještaj u Sigurnu kuću.
Dragana Miljković, socijalna radnica Fondacije "Udružene žene", rekla je za "Nezavisne" da je na osnovu programske evaluacije utvrđeno da je neophodno pružati podršku ženama i nakon izlaska iz Sigurne kuće, te su formirane grupe samopomoći samo za njih.
"Glavni cilj je osnaživanje žena, podizanje samopouzdanja i samopoštovanja te pronalazak različitih mehanizama i izvora snage za pozitivne promjene i izlazak iz začaranog kruga nasilja. Na taj način se pruža produžena podrška koja značajno jača kapacitete žena i bavi se njihovim problemima i osnaživanjem kad izađu iz nasilnih zajednica", kaže Miljkovićeva i dodaje da je osam žena koje su preživjele nasilje u porodici i prošle kroz program rada Sigurne kuće, osposobljeno da žrtvama nasilja pružaju pomoć kroz formiranje grupa samopomoći.
"Teme koje se obrađuju su porodica i djeca, granice, ali i emocije kao što su ljutnja, krivica, tuga i strah, te savladavanje istih, kao i razgovori na principu žrtva-žrtvi pričanje priče i iskustva, prava i potrebe, definicija zlostavljanja, rodni stereotipi i društvene norme, ali i zašto je tako teško otići iz kruga nasilja. Sastanci se održavaju dva puta mjesečno, a žene koje su iskusile neki od oblika nasilja se grupi mogu pridružiti preko besplatne SOS linije 1264 ili putem broja telefona 065/357-600", kazala je ona i napomenula da prisustvovati mogu samo žene koje su izašle iz Sigurne kuće, koje su iskusile neki od oblika nasilja, a nisu trenutno korisnice Sigurne kuće, jer se sa njima radi po programu u akutnoj fazi nasilja.
Dodaje da joj žene koje dolaze na grupne sastanke samopomoći kažu da ih ovakvi sastanci jačaju.
"Ističu da je grupno savjetovanje jedino mjesto gdje se osjećaju slobodno i sigurno da razgovaraju o svojim problemima, a da ih drugi ne osuđuju ili sažaljevaju. Jedna od žena mi je rekla da onoliko koliko je trpjela nasilje, toliko dugo vremena treba i da bude u grupama samopomoći da bi se skroz izliječila. Nerijetko mi ispričaju da ih, kada izađu iz Sigurne kuće, svi zaborave, a ovdje pronađu podršku koju nisu mogli da im pruže ni najbliži članovi porodice", priča Miljkovićeva i dodaje da su žene koje su preživjele nasilje uglavnom bile izolovane od porodice, prijatelja i svog okruženja, pa je njihovo samopouzdanje i samopoštovanje na niskom nivou.
"Kada se žene konačno osnaže i izbore za sebe i djecu i prekinu transgeneracijsko nasilje, potrebno je biti im oslonac i ruka podrške za bolju budućnost. Žene koje su preživjele nasilje toliko su jake, snažne, pozitivne, istrajne i pravedne da bi bio grijeh ostaviti ih na 'promaji' skučenih i nedoraslih mehanizama zaštite i nepodržavajuće sredine koja ih okružuje", smatra ona.
Kako kaže, na sastancima grupe samopomoći mogu se naučiti i usvojiti vještine za izgradnju vlastitih potencijala kroz prepoznavanje i adekvatno reagovanje na emotivnom planu, izgradnja zdravih odnosa sa socijalnom mrežom podrške, umrežavanje i stvaranje prijateljstava, kao i vježbe relaksacije.
"Veliki uticaj i značaj za izlazak iz nasilne zajednice mogu pružiti žene koje su preživjele i prošle isti put, te kroz svoje iskustvo značajno doprinose donošenju odluke da se iz nasilja može izaći i da se mogu stvoriti novi temelji za početak života bez nasilja. Tome svjedoči i priručnik 'Pobjednice', koji je priča o sedam žena koje su u stvarnom životu pobjednice. To je publikacija o ženama koje su prošle trnovit put do slobode, one su hrabre žene, majke, domaćice i radnice koje su se izborile da izađu iz kandži nasilja. Njihove pozitivne priče stimulišu i motivišu mnogobrojne žrtve nasilja da slijede njihov put i žive život dostojan čovjeka", objašnjava Miljkovićeva.
Dodaje da su žrtve nasilja koje su smještene u Sigurnu kuću kontinuirano uključene u radno-okupacionu terapiju izrade predmeta od drveta i stakla dekupaž tehnikom, kao i izrade prirodnih sapuna.
"Većini žena ova vrsta terapije omogućava da brige i probleme preusmjere u kreativan rad i da budu korisne i sebi i djeci. Neke od žena su se osamostalile, te su nakon izlaska iz Sigurne kuće napravile svoj kreativni kutak kod kuće, jer ih to opušta i smiruje. Mnogo žena je otkrilo svoje skrivene potencijale i talente, za koje nisu ni znale da ih imaju. Takođe, prilikom različitih kampanja koje organizuje naša fondacija, radovi koje su napravile žene koje su preživjele nasilje se prodaju, te se novčana sredstva prosljeđuju ženama i na taj način se dopunjava njihov kućni budžet", istakla je Miljkovićeva.
Podsjećamo, Fondacija "Udružene žene" i ove godine pridružuje se globalnoj kampanji "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja", a u saradnji sa našom medijskom kućom o ovoj temi progovoriće na malo drugačiji način.
Svaki dan u periodu trajanja kampanje objavljivaćemo po jedan članak na temu rodno zasnovanog nasilja i sprečavanju i suzbijanju rodno zasnovanog i drugih oblika nasilja, a sve u cilju veće dostupnosti informacija ženama koje su izložene nasilju.
Kampanja "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" obilježava se od 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, i traje do 10. decembra - Međunarodnog dana ljudskih prava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
