Društvo

Violeta Rožić Dunović: Psihološka podrška podrazumijeva osnaživanje svjedoka

Violeta Rožić Dunović: Psihološka podrška podrazumijeva osnaživanje svjedoka
Foto: Ustupljena fotografija | Violeta Rožić Dunović: Psihološka podrška podrazumijeva osnaživanje svjedoka

BANJALUKA - Učešće u krivičnom postupku za većinu ljudi može da predstavlja negativno iskustvo, ali ne mora biti traumatsko kada se obavi dobra psihološka podrška, kazala je za "Nezavisne novine" Violeta Rožić Dunović, stručni savjetnik - psiholog u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka, u Odjelu za podršku svjedocima.

Kako je istakla, u svom dosadašnjem radu bila je angažovana u poslovima na brojnim predmetima i postupcima koji se odnose na zaštitu žena i djece u vezi sa krivičnim djelom nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

"Posebno bih se osvrnula na djecu koja dolaze u kontakt sa zakonom, a koja su posebno ugrožena i zaštićena kategorija. Djeca se u toku krivičnog postupka mogu saslušavati dva puta i to na način da se saslušanje snima audio-video sredstvima. Tokom saslušanja djeca se nalaze u odvojenoj prostoriji sa psihologom, dok se u drugoj prostoriji nalazi tužilac, roditelj ili staratelj djeteta. Za potrebe ove vrste saslušanja u Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka postoje posebno opremljene prostorije. Neophodno je djetetu, njegovom uzrastu, stepenu razvoja približiti i objasniti krivični postupak u kojem učestvuje, te da učešće u postupku ne dovede do sekundarne viktimizacije i potencijalno traumatičnog iskustva. Tokom cijelog postupka prati se psihološko stanje djeteta i interveniše po potrebi", objasnila je Rožić Dunovićeva.

Prema njenim riječima psihološka podrška pruža se prije, tokom saslušanja, te sve dok ne dođe do donošenja konačne tužilačke odluke. Ukoliko se podigne optužnica i potvrdi od strane suda, brigu o svjedocima i oštećenim preuzimaju psiholozi zaposleni na sudu", objašnjava Rožić Dunovićeva.

"Ukoliko dođe do podizanja i potvrđivanja optužnice, brigu o oštećenim preuzimaju psiholozi koji rade u sudovima. U izuzetnim okolnostima, ukoliko oštećena posebno insistira, a u uz dozvolu suda, psiholog tužilaštva može da bude uz oštećenu tokom davanja iskaza na sudu", kazala je ona i napomenula da je za rad na poslovima psihologa u tužilaštvu neophodno kontinuirano profesionalno usavršavanje te konstantno ulaganje u lični rast i razvoj kako bi se adekvatno odgovorilo izazovima ovog posla.

"Posao stručnog savjetnika psihologa u tužilaštvu jeste pružanje psihološke podrške oštećenima i svjedocima u krivičnim postupcima. U sklopu podrške obavlja se psihoedukacija, približava uloga koju imaju u postupku svjedoci/oštećeni, šta mogu da očekuju u toku postupka, te eventualno povezivanje sa drugim subjektima zaštite. Stručni savjetnik psiholog u tužilaštvu je spona između oštećene/svjedoka i tužioca tokom trajanja istražnog postupka i do donošenja konačne tužilačke odluke", rekla je Rožić Dunovićeva.

Napominje da psihološka podrška podrazumijeva osnaživanje svjedoka, praćenje psihološkog stanja te intervenisanja po potrebi, identifikovanja posebnih potreba svjedoka i o tome upoznavanje postupajućeg tužioca.

"Psihološka podrška u krivičnom postupku podrazumijeva prvo psihoedukaciju odnosno, upoznavanje oštećene/svjedoka sa njenim pravima i obavezama tokom postupka, kao i približavanje samog toka postupka tako da ga stranka može razumjeti. Veoma je bitno prepoznavanje i identifikovanje potreba oštećenih/svjedoka kako bi sam postupak bio manje neugodan", istakla je ona.

Napominje da je najvažnije da se izbjegne sekundarna viktimizacija oštećene/svjedoka.

"Zato sarađujem sa nadležnim centrima za socijalni rad, prikupljam potrebne podatke kako bi se prilagodila i identifikovala potreba svjedoka, a samim tim i olakšao krivični postupak u kojem učestvuje. Sarađujem sa nevladinim organizacijama koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja u porodici. Sve radnje se obavljaju uz prethodnu saglasnost tužioca i o svemu se obavještavaju postupajući tužioci", objašnjava Rožić Dunovićeva.

Prema njenim riječima, postoje protokoli postupanja koji jasno definišu uloge svih subjekata zaštite i različitih koordinacionih tijela.

"Tu su i edukacije na kojima se razmjenjuju iskustva, ali moram dodati da uvijek postoji prostor za još bolju saradnju, bolji protok informacija, a samim tim i bolju efikasnost zaštite žrtava", zaključila je Rožić Dunovićeva.

Podsjećamo, svaki dan u periodu trajanja kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja", u saradnji sa Fondacijom "Udružene žene" Banjaluka, objavljujemo članak na temu rodno zasnovanog nasilja i sprečavanja i suzbijanja rodno zasnovanog i drugih oblika nasilja, a sve s ciljem veće dostupnosti informacija ženama koje su izložene nasilju.

Kampanja "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" obilježava se od 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, i traje do 10. decembra - Međunarodnog dana ljudskih prava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije