BANJALUKA - Fondacija "Udružene žene" posljednjih 26 godina pruža pravnu pomoć ženama koje su preživjele ili preživljavaju nasilje u porodici i druge oblike rodno zasnovanog nasilja, a od tada pa do danas u pravnom savjetovalištu obratilo nam se više od 8.000 žena, kazala je za "Nezavisne novine" Lana Jajčević, pravna savjetnica ove organizacije.
"Samo u toku 2023. godine za 11 mjeseci imali smo 180 korisnica kojima smo pružili 320 različitih savjeta putem obraćanja institucijama, organizacijama, ustanovama, sudovima, tužilaštvima, Ombudsmanu BiH, Ombudsmanu za djecu Republike Srpske te različitim preduzećima ili pojedincima po različitim osnovama proizašlim iz statusa žrtve nasilja u porodici ili nasilja prema ženama", kazala je Jajčevićeva.
Kako ističe, najčešća pitanja zbog kojih se žrtve obraćaju za pomoć pravnom savjetovalištu vezana su za razvod braka ili podjelu bračne imovine nakon razvoda, kao i pitanja iz oblasti roditeljskog staranja.
"Možemo reći da se radi o veoma širokom spektru pitanja sa kojima nam se žene žrtve nasilja obraćaju u situacijama kada traže ostvarivanje nekog prava za sebe i za djecu. Usluge pravnog savjetovališta su besplatne i podrazumijevaju pisanje svih pismena koja imaju za cilj ostvarivanje bilo kojeg prava naših korisnica, a tiču se porodičnopravnog statusa. To podrazumijeva obraćanja institucijama i organima koji se bave pitanjima porodičnih odnosa, pitanjima starateljstva nad maloljetnom djecom, traženjem različitih prava iz oblasti dječje zaštite i prava na socijalna primanja. U svim postupcima možemo biti lice od povjerenja, ali nemamo pravo zastupanja naših korisnica pred sudovima", objašnjava Jajčevićeva.
Napominje da u slučajevima kada se radi o komplikovanim sudskim postupcima koji mogu proizaći iz statusa žrtve nasilja u porodici korisnice upućuju na Centar za besplatnu pravnu pomoć Vlade Republike Srpske, gdje one po Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, imaju regulisan status bez potrebe ispunjavanja imovinskog cenzusa.
"Osobe koje se nama obraćaju često se žale na 'neosjetljivost' institucija, gdje se osjećaju samo kao 'broj' ili 'slučaj'. Za razliku od institucija, mi imamo senzibilisan pristup ženama žrtvama nasilja koji od nas zahtijeva da vjerujemo žrtvi i u svim slučajevima i situacijama tako i postupamo u razgovoru s njima. Prvi postulat našeg djelovanja jeste vjerovanje žrtvi, a naše korisnice se uvijek osjećaju neshvaćeno od strane institucija, jer institucije uvijek imaju pristup slušanja 'obje strane' pa se vrlo često iskazi žrtava provjeravaju 'iskazima druge strane'", objašnjava Jajčevićeva.
Kako kaže, i danas često čujemo od strane predstavnika institucija rečenice koje glase: "Ipak je ona njega nečim izazvala" ili "Da je ćutala kad je došao pijan, ne bi je tukao."
"O predrasudama tipa 'što ga ne napusti', 'sama si ga je birala' i da nije 'izazivala kratkom suknjom i da nije malo popila, ne bi je napadao' da i ne govorimo. To su svakodnevni iskazi naših korisnica i danas kada je zakonodavni okvir unaprijeđen, ali se takvim postupanjem zvaničnika koji bi žrtvi trebali pružiti podršku, ne primjenjuju", smatra Jajčevićeva.
Kako je istakla, prvenstveno se nikada ne smije osuđivati žrtva ako je odlučila da se vrati nasilniku.
"Naše društvo, zakonski okvir i sve druge aktivnosti iz oblasti sprečavanja rodno zasnovanog nasilja moraju imati za cilj da zaštite žrtvu, a ne da je 'osuđuju' što se vratila nasilniku. Brojni su razlozi što se žrtve vraćaju u nasilne veze, a kao prvi je strah za djecu, jer najčešće nasilnik prijeti da će žrtvu predstaviti ludom i oduzeće joj djecu, jer ne radi i nema primanja niti stana. Međutim, značajno je iznijeti i podatak da je od ukupnog broja korisnica usluga naše Sigurne kuće, 70 odsto njih odlučilo da se ne vrati u nasilne partnerske veze, što je značajno veći procenat od svjetskog prosjeka, koji iznosi tek 48 odsto žena žrtava nasilja koje se poslije prve prijavljene epizode nasilja vrate u nasilnu partnersku vezu", kaže Jajčevićeva.
Ističe da su ona i njene koleginice u "Udruženim ženama" u nekoliko slučajeva imale 'bliske susrete sa nasilnicima', gdje su direktno bile ugrožene, ali su nekako uspjele da ih odvrate od direktnog napada.
"Mogućnost saznanja nasilnika za naš angažman u slučajevima nasilja prema ženama dovoljno govori o tome da je naš posao stresan i da smo direktno ugrožene, a bez adekvatne zaštite. Svako naše javno djelovanje u medijima ugrožava naš identitet i otvara mogućnost direktnog napada na nas, ali stvara i priliku da pomognemo onima kojima je najpotrebnije, a zbog čega smo se i opredijelile za ovakav način rada", zaključila je Jajčevićeva.
Podsjećamo, Fondacija "Udružene žene" i ove godine pridružuje se globalnoj kampanji "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja", a u saradnji sa našom medijskom kućom o ovoj temi govore na drugačiji način. Svaki dan u periodu od 25. novembra do 10. decembra objavljujemo po jedan članak o temi rodno zasnovanog nasilja i sprečavanju i suzbijanju rodno zasnovanog i drugih oblika nasilja, a sve s ciljem veće dostupnosti informacija ženama koje su izložene nasilju.
Kampanja "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" obilježava se od 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, i traje do 10. decembra - Međunarodnog dana ljudskih prava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
