BANJALUKA - Uloga obrazovnih ustanova u prepoznavanju i djelovanju u slučajevima nasilja u porodici izuzetno je bitna i uvijek ima prostora za bolju komunikaciju i saradnju sa svim institucijama koje su zadužene za preduzimanje mjera i prevenciju nasilja, kazao je za "Nezavisne novine" Igor Vrhovac, nastavnik fizičkog vaspitanja i sporta u Osnovnoj školi "Georgi Stojkov Rakovski" u Banjaluci.
Kako kaže, važno je da se kod djece i odraslih probudi svijest o problemima koje donose sve vrste nasilja, kao i o značaju da se podigne glas protiv ove štetne društvene pojave, i to ne samo za vrijeme kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja".
"Treba težiti ka tome da djeca u čijim porodicama postoje slučajevi nasilja imaju povjerenje u obrazovne institucije, svoje učitelje, nastavnike, profesore i da skupe hrabrosti da o tome progovore i zatraže pomoć. Bitno je da znaju da se imaju kome obratiti i da to što su odraslima ukazali povjerenje neće kasnije postati problem i da će biti riješeno djelovanjem svih institucija koje su za to zadužene", kazao je Vrhovac.
Prema njegovim riječima, jako je bitno da prosvjetni radnici prepoznaju moguće i nagle promjene kod djece, koje bi mogle biti pokazatelj da nešto nije u redu.
"To se prepoznaje u ponašanju i raspoloženju učenika, i to može biti pokazatelj da možda postoje problemi kod kuće. To se, naravno, ne može prepoznati i procijeniti odmah, ali najčešće po promjenama ponašanja vidimo da dijete i nesvjesno traži pažnju, bilo da želi biti u centru pažnje ili se totalno povlači u sebe. To ne mora odmah značiti da je u pitanju nasilje u porodici, ali neki vid problema iza toga obično postoji", rekao je Vrhovac.
Napominje da prosvjetni radnici često nemaju vremena, "trče" za planom i programom, pa ne mogu na sve promjene da obrate pažnju.
"Veoma je teško djeci neke stvari objasniti, pa i u slučaju vršnjačkog nasilja, jer današnja omladina funkcioniše na drugačiji način u odnosu na moju ili prijašnje generacije. Djeca su danas više okrenuta sebi, vjerovatno je takav i vid vaspitanja kod kuće i malo se pažnje posvećuje drugima. Tako postoji problem i u slučajevima djece u čijim porodicama se dešava nasilje jer oni to obično kriju, imaju strah da će se to otkriti, a u nekim porodicama djeca smatraju da je to što se dešava normalno", objašnjava Vrhovac.
Napominje da bi kada prosvjetni radnik uoči neku vrstu zabrinjavajuće promjene kod djece trebalo da se obrati pedagoškoj i psihološkoj službi, koji nastavljaju dalje razgovore i procedure.
"Naravno, sve zavisi i od samog nastavnika, i ko ima kakav metod rada. Neko će prvo razgovarati sa djetetom, neke kolege će odmah dijete uputiti prema psihologu ili pedagogu i sve zavisi od individualne procjene učitelja, nastavnika, razrednika ili profesora. Jako je bitna komunikacija svih, a uvijek ima prostora za napredovanje u saradnji i preduzimanju mjera", smatra Vrhovac.
Dodaje da vjeruje da postoji veliki pritisak i na škole, kao i na ostale institucije zaštite u slučajevima porodičnog nasilja, kao što je Centar za socijalni rad.
"Primjetno je da se ljudi generalno mnogo miješaju u struku, i sebi daju za pravo da ulaze u to da li je nastavnik dobar predavač i slično. Ima i situacija da roditelji dolaze s advokatima u određene škole, jer je, recimo, djetetu sniženo vladanje. Veliki je problem djelovati na pravi način, jer postoji i ta druga strana koja insistira da bude po njihovom, bez obzira na to da li su u pravu ili ne. Jer ako dijete i dobije kaznu kao što je sniženo vladanje - to nije kazna, već preventivna mjera da učenik bude svjestan da kada nešto pogrešno uradi to prati i određena mjera. Kada se ponašanje učenika popravi, to se vrati u normalu, ali danas se na to drugačije gleda", zaključuje Vrhovac.
Podsjećamo, svaki dan u periodu trajanja kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" u saradnji sa Fondacijom "Udružene žene" Banjaluka objavljujemo članak na temu rodno zasnovanog nasilja i sprečavanju i suzbijanju rodno zasnovanog i drugih oblika nasilja, a sve u cilju veće dostupnosti informacija ženama koje su izložene nasilju.
Kampanja "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" obilježava se od 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama i traje do 10. decembra - Međunarodnog dana ljudskih prava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
