BANJALUKA - Narodna skupština Republike Srpske usvojila je nedavno Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, a posebno femicida kao najtežeg oblika.
Ministarka porodice, omladine i sporta Republike Srpske Selma Čabrić kazala je za "Nezavisne novine" da je osnovni cilj Nacrta zaštita žrtava nasilja u porodici sprečavanjem i suzbijanjem nasilja u porodici kojim se krše Ustavom i zakonima zagarantovana osnovna ljudska prava i slobode.
"Nacrtom ovog zakona nastoji se žrtvama nasilja prema ženama učiniti dostupan i efikasan sistem mjera pomoći, podrške i zaštite, sve u cilju zaustavljanja trenutnog nasilja koje trpe, sprečavanja njegovog ponavljanja, a posebno eliminisanja mogućeg fatalnog ishoda. Novine su, između ostalog, da se hitne mjere zaštite izriču po službenoj dužnosti, na zahtjev žrtve ili organa starateljstva, pismenim naređenjem nadležnog policijskog službenika radi otklanjanja neposredne opasnosti po fizički ili psihički integritet žrtve nasilja i garantovanje bezbjednosti žrtvi. Hitna mjera zaštite traje 48 časova od uručenja naređenja, a nadležni osnovni sud može hitnu mjeru zaštite rješenjem produžiti za još najduže 30 dana", kazala je ona.
Dodaje da je Republika Srpska bila prva u regionu koja je 2000. godine Krivičnim zakonikom zabranila nasilje u porodici i porodičnoj zajednici, potom ga definisala i kao krivično djelo, a sada će biti pionir u zakonskoj zaštiti ne samo žrtava nasilja u porodici, čije su žrtve prema zvaničnim statistikama u preko 90 odsto slučajeva takođe žene, nego i nasilja prema ženama koje, u različitim oblicima i kontinuitetu, sve češće dovodi do fatalnih ishoda.
"Femicid , kao najteži oblik i posljedica nasilja prema ženama u smislu ovog zakona je svako lišenje života žene izvršeno, u potpunosti ili djelimično, zbog njene pripadnosti ženskom polu ili smrt žene koja je posljedica radnji nasilja prema njoj, bez obzira na to da li je osumnjičeni za radnje nasilja član porodice ili drugo lice. Femicid je lišenje života žene zbog njenog pola, koje je počinjeno pretežno u kontekstu seksualne eksploatacije, trgovine ljudima, seksualnog nasilja, kontinuiteta nasilja prema ženama, protivpravnog medicinskog tretmana, genitalnog sakaćenja i svakom drugom kontekstu, zbog toga što je žena. Indirektni femicid je, u smislu ovog zakona, samoubistvo žene koje je uzrokovano prethodnim nasiljem u porodici ili nasiljem koje je počinilo drugo lice", kazala je Čabrićeva.
Napominje da se svakim novim zakonskim rješenjem ide prema jednom cilju, a to je nulta stopa tolerancije na nasilje u porodici i nasilje prema ženama, tako da su i ovim nacrtom zakona unaprijeđena prava žrtava nasilja u porodici.
"Sve je i rađeno kako bi zaštita žrtve bila podignuta na viši nivo, pa su proširene definicije radnji nasilja u odnosu na aktuelni zakon, u smislu da je primjena sile na fizički ili psihički integritet člana porodice, bez obzira na to da li je nastala povreda ili nije. Propisano je i da su radnje nasilja fotografisanje ili snimanje člana porodice s ciljem njegove diskreditacije ili omalovažavanja njegove ličnosti ili neovlašteno objavljivanje fotografija ili snimaka putem društvenih mreža. Utvrđen je i katalog prava žrtava. Istovremeno se vodilo računa da sa žrtvama rade specijalno obučeni policijski službenici i stručna lica, kako bi im u trenutku kad se suoče sa nasiljem i kada to nasilje prijave bila pružena adekvatna i stručna pomoć i podrška", kazala je Čabrićeva i napomenula da smatra da je prevencija od velikog značaja.
"Želim da vjerujem da će definisanje ove vrste nasilja i kaznene odredbe djelovati preventivno na nasilnike i da ćemo moći govoriti u dogledno vrijeme i o smanjenju broja slučajeva nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Imajući u vidu značaj prevencije za sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici, kao potpuno neprihvatljivog društvenog ponašanja, smatram da je neophodno naglasiti nezamjenjivu ulogu obrazovnih ustanova. Ako djeca od najranijeg uzrasta imaju adekvatnu edukaciju, ako ih upoznamo sa neprihvatljivim ponašanjima i posljedicama za takva ponašanja, vjerujem da ćemo na taj način spriječiti devijantna ponašanja i nasilje u budućnosti", kazala je Čabrićeva.
Dodaje da su članovi radne grupe koja je radila na nacrtu zakona bili predstavnici udruženja koja rade sa žrtvama nasilja.
"O tome svakako vodimo računa, jer Ministarstvo porodice, omladine i sporta u procentu od 70 odsto finansira rad sigurnih kuća i ima vrlo direktnu i konkretnu saradnju sa udruženjima koja pružaju podršku žrtvama u sigurnim kućama, a to su 'Udružene žene' u Banjaluci, Fondacija 'Lara' u Bijeljini i 'Budućnost' u Modriči. Njihov glas i mišljenje uvažavamo i zakonska rješenja i donosimo u najboljem interesu žrtava nasilja", kazala je Čabrićeva.
Ističe da sada predstoje javne rasprave, a potom i izrada prijedloga zakona koji će biti upućen u Narodnu skupštinu Republike Srpske.
"Očekujem da bi zakon mogao biti usvojen u prvoj polovini naredne godine", kazala je Čabrićeva i napomenula da svako zakonsko rješenje koje je do sada rađeno, a kojim je tretirana ova oblast, usklađeno sa međunarodnim konvencijama i aktima.
Podsjećamo, svaki dan u periodu trajanja kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" u saradnji sa organizacijom "Udružene žene" Banjaluka objavljujemo članak na temu rodno zasnovanog nasilja i sprečavanja i suzbijanja rodno zasnovanog i drugih oblika nasilja, a sve s ciljem veće dostupnosti informacija ženama koje su izložene nasilju.
Kampanja "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" obilježava se od 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama, i traje do 10. decembra - Međunarodnog dana ljudskih prava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
