Svijet

Pratite nas na Google news

Doktor sa Oksforda: Drugi talas stigao, gubimo kontrolu

Doktor sa Oksforda: Drugi talas stigao, gubimo kontrolu
Foto: Pixabay/Ilustracija | Doktor sa Oksforda: Drugi talas stigao, gubimo kontrolu
N.N.

Iako potvrđeni slučajevi virusa korona dostižu rekordne nivoe i Evropa prolazi kroz drugi talas pandemije, smrtnost je i dalje znatno ispod vrhunca u aprilu. Međutim, stručnjaci upozoravaju kako postoje znakovi da bi ove zime razvoj događaja mogao biti tragičniji, piše CNN.

Evropske bolnice sada su bolje opremljene za liječenje kovida-19. Mjere poput socijalne distance i maski postale su norma, a širenje infekcije u posljednje vrijeme uglavnom se događa među mlađim ljudima, kod kojih je manja vjerovatnoća da će umrijeti ako se zaraze. Ipak, dolazi hladnije vrijeme i bliži se sezona gripa. Infekcija se širi na stariju populaciju i postoje znakovi da se ljudi umaraju od pridržavanja ograničenja.

"Očigledno je da zapravo nemamo nikakve načine za sprečavanje da kovid-19 kruži osim mjera socijalne distance ili karantina. Još nemamo vakcinu", rekao je CNN-u Majkl Hed, viši naučni saradnik za globalno zdravlje na Univerzitetu u Sauthemptonu u Velikoj Britaniji.

Iako ne očekuje da će smrtnost dosegnuti nivo iz prvog talasa, Hed dodaje:

"Broj zaraženih poprilično će se povećati, biće dosta hospitalizacija i dosta opterećenja po zdravstvene službe. Biće i dosta mrtvih."

Rekordan broj nedjeljnih slučajeva u Evropi

Broj novozaraženih u Evropi dosegnuo je rekordnih 52.418 prema sedmodnevnom prosjeku u utorak, pokazuju podaci Univerziteta "Džon Hopkins". Ali, istovremeno je prijavljeno samo 556 smrtnih slučajeva, a sedmodnevni prosjek 10. aprila bio je 4.134 preminula (i 31.852 zaražena). U Sjevernoj Americi u utorak je sedmodnevni prosjek bio 44.547 slučajeva i 722 preminula na populaciju od 366 miliona stanovnika u poređenju sa 750 miliona ljudi u Evropi.

Bolnice su sada bolje osposobljene za dijagnostikovanje i liječenje virusa, što znači da su stope smrtnosti za pacijente na jedinicama za intenzivno liječenje pale s proljećnih 50 posto na današnjih 20 posto. Ali, Bugarska, Hrvatska, Malta, Rumunija i Španija bilježe kontinuirano povećanu stopu smrtnosti.

U prvoj nedjelji septembra najveći broj novih slučajeva odnosio se na populaciju od 25 do 49 godina, upozorava direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu Hans Kluge, ali zabilježen je i porast zaraze u populaciji od 50 do 79 godina.

Hed upozorava da će se porast broja zaraženih u jednom trenutku pretvoriti u infekcije kod starije populacije, što će značiti i veću smrtnost:

"Vidimo da se stopa zaraženih kod starijih i ranjivih povećava u svim evropskim zemljama. Dakle, obrazac je vrlo predvidiv, širom Velike Britanije, Francuske ili Španije zaraza se širila među mlađim ljudima i šest nedjelja kasnije vidimo da je sve više starijih među zaraženima."

Dolazak sezonskog gripa

Hed je dodao da više slučajeva u zajednici znači i više mogućnosti da virus uđe u institucije poput domova za starije. Dolazak sezone gripa takođe izaziva zabrinutost zbog potencijalnog tereta po zdravstveni sistem. Francuska je prošle subote imala najveći broj novozaraženih u jednom danu (13.498), a prošle nedjelje broj pacijenata na intenzivnoj njezi porastao je za 25 posto.

Smrtni slučajevi nisu jedini problem. Pritisak na bolnice takođe se povećava brojem dugotrajnih pacijenata, odnosno osoba koje više od mjesec dana nakon zaraze osjećaju simptome virusa korona.

"Čak i kod mlađih ljudi ima 10 do 20 posto zaraženih koji imaju dugoročne posljedice nakon inicijalne zaraze", ističe Hed za CNN.

Dodao je da to znači kako će i u sljedećim mjesecima, pa i godinama, postojati pritisak na zdravstveni sistem.

Peter Drobac, ljekar globalnog zdravlja i direktor Skol centra za socijalno preduzetništvo pri oksfordskom univerzitetu, rekao je CNN-u da bi bilo neodgovorno kad bi Evropa dopustila da se stopa smrtnosti vrati na aprilski nivo.

Rekao je kako "kod ovog konkretnog virusa nismo otkrili nijedan sezonski obrazac", kao i da će se s hladnim vremenom ljudi vratiti u zatvorene prostore, gdje je širenje virusa vjerovatnije. Iako većina zemlja sada ima kapacitete za testiranje, Drobac kaže da "pojačano testiranje ne objašnjava porast broj slučajeva koje vidimo", zato što je i sve veći postotak uzoraka pozitivan.

"Očigledno je da gubimo kontrolu. Znamo dovoljno o tome kako se virus ponaša, kako se prenosi, kako ga kontrolisati, kako ga liječiti kad se ljudi zaraze, da bismo mogli da postignrmo da drugi talas zaraze ne bude tako pogubno velik, jer to bi značilo mnogo mrtvih i preopterećenost zdravstvenog sistema", ističe Drobac za CNN.

Pristup drugom talasu razlikuje se u cijeloj Evropi. Čelnici pokušavaju da uravnoteže zaštitu javnog zdravlja izbjegavajući katastrofalne ekonomske posljedice nacionalnih karantina. Španija je prošli petak imala 14.389 novozaraženih. U Madridu, u kojem se bilježi trećina slučajeva, stanovnici 37 okruga smiju da napuste domove samo kako bi išli na posao, u školu ili iz medicinskih razloga, a parkovi i igrališta zatvoreni su od ponedjeljka.

Drugi talas

"Zaključak je da se u mnogim evropskim zemljama već pojavio drugi talas. Naše aktivnosti u sljedećim nedjeljama i kroz zimu biće  presudne za zaustavljanje širenja, ali ako se uskoro ne budemo mogli da se nosimo s tim, svakako ćemo imati više mrtvih, posebno u zemljama kao što su Velika Britanija, Španija i Francuska", objašnjava Drobac i dodaje da će Evropa ponovo morati da "izravnati krivulju" kroz socijalnu distancu i higijenske mjere, kao i sveobuhvatno testiranje i praćenje kontakata.

On vjeruje kako je malo vjerovatno da će zemlje ponovno pribjeći nacionalnim karantinima koji su tokom proljeća bili uobičajeni pristup, dijelom i zbog toga što postoji javni otpor i umor zbog ograničenja.

"Mislim da će biti teško dobiti javnu i političku podršku za tako nešto. Mislim da su ljudi umorni od toga. Na više načina mislimo da bi zima mogla da postane savršena oluja. Zbog toga bih volio da smo ljeto bolje iskoristili kako bismo zaista uništili virus i osigurali bolju poziciju", zaključuje Drobac.

(Index.hr)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije