Jako tutnjanje nas je zaglušilo, sve zgrade u Gospodskoj ulici počele su se ljuljati, a desetak sekundi, koliko je potresanje trajalo, činilo se kao pet sati. Sjećam se da mi je prva misao tada bila: "Da li je ovo došao kraj svijeta?"
BANJALUKA - Od zemljotresa koji je razrušio Banjaluku prošlo je pola vijeka, a brojni Banjalučani se prisjećaju tih teških dana.
BANJALUKA - Vatrogasni kamioni s dizalicama, džipovi, bager i dronovi bili su jutros atrakcija na Trgu Krajine mnogim građanima, a posebno najmlađima.
Životinje kao da su znale šta će se desiti. Prije nego što se tlo zatreslo, nebo se smračilo, zaduvao je vjetrić i ptice su poletjele sa drveća. Ovim riječima je legendarni fudbaler banjalučkog Borca Muhamed Ibrahimbegović Fišer opisao trenutke koji su prethodili jednom od najtežih i najtužnijih momenata koje je Banjaluka doživjela u svojoj istoriji - razornom zemljotresu 27. oktobra 1969.
Najbolje se sjećam hljeba koji nam je, dok smo radili u šatorima, donio dr Sreten Bošković, ispucalih zidova našeg centra i pacijenata koji su pristizali, prisjetila se Stojanka Koprivica, koja je davne 1969. godine onaj dan kada su se u Banjaluci zidovi rušili, a solidarnost jačala, bila jedini transfuziolog tadašnjeg Medicinskog centra.
Tog 27. oktobra 1969. godine u 9.11 kuće su rušene kao kule od karata. Oblaci prašine natkrili su grad na Vrbasu, koji je za svega nekoliko sekundi pretvoren u jednu veliku nepreglednu ruševinu, a na licima ljudi, izuzev fizičkih povreda, očitavao se jedino strah. Sjećanja su to koja se posebno u oktobru uvijek vrate onima koji su tada živjeli u Banjaluci i bili svjedoci najrazornijeg zemljotresa, jačine 8,5 stepeni Merkalijeve skale, u istoriji ovog grada.
Džavid Gunić, danas penzioner, a za vrijeme zemljotresa jedan od dva potpredsjednika Skupštine opštine Banjaluka, čovjek je koji u živom sjećanju nosi 27. oktobar 1969. godine, ali i prethodni dan kada je ovaj grad pogodio manji zemljotres, kao i sve dane oporavka.
Živko Radišić je u vrijeme potresa bio u vrhu banjalučke gradske vlasti neposredno zadužen za saniranje posljedica. Godinama nakon potresa je kao načelnik nadgledao obnovu i, kako sam kaže, kumovao otvaranju nekih novih objekata, poput Banjalučkog univerziteta, bolničkog centra na Paprikovcu i nekoliko klinika i odjeljenja, među kojima su bili i dječje i zarazno odjeljenje.
Tog 27. oktobra u 9.11 sada već davne 1969. šest Rihtera treslo je vrbasku ljepoticu, iz čijih ruševina je iznikla nova Banjaluka, koju su podigla solidarnost i ljubav njenih građana, čija su srca kucala kao jedno od onog trenutka kada je "krivi sat" prestao da kuca.
Zemljotres zauzima poseban značaj u istoriji Banjaluke jer i danas kad se dese potresi mnogo manjeg intenziteta - svi se pribojavaju da se ne ponovi onaj iz 1969. godine, jer osim ratnih dešavanja grad Banjaluka je najviše bio ugrožen ovim zemljotresom, riječi su višeg kustosa istoričara Milenka Đorđevića, koji je i autor izložbe "Pedeset godina od zemljotresa u Banjaluci (1969-2019)".
BANJALUKA - U Muzeju Republike Srpske večeras je otvorena izložba "50 godina od zemljotresa u Banjoj Luci".
BANJALUKA - Izložba "50 godina od zemljotresa u Banjaluci (1969-2019) autora Milenka Đorđevića biće večeras otvorena u Muzeju Republike Srpske.
BANJALUKA - Jedinstvene fotografije, njih 24, kao i arhivski filmovi, na kojima je prikazan grad nakon razornog zemljotresa, danas su nakon pola vijeka prvi put ugledali svjetlost dana u atrijumu Gradske uprave.
Povodom obilježavanja 50 godina od katastrofalnog zemljotresa koji je 1969. pogodio Banjaluku, kao centralni događaj manifestacije u subotu će biti otvorena izložba pod nazivom "Zemljotres u Banjaluci 1969: solidarnost, obnova i izgradnja", u izložbenom salonu Svetislava Tise Milosavljevića u Кulturnom centar z Banski dvor.
BANJALUKA - Pedeseta godišnjica katastrofalnog zemljotresa, koji je Banju Luku pogodio 27. oktobra 1969. godine, ostavljajući iza sebe potpuno razoren grad, biće obilježena nizom prigodnih memorijalnih događaja.