Banja Luka

Pratite nas na Google news

Izložba u Banskom dvoru, svjedočanstvo o posljedicama zemljotresa

Izložba u Banskom dvoru, svjedočanstvo o posljedicama zemljotresa
Foto: V. TRIPIĆ | Izložba nosi naziv "Zemljotres u Banjaluci 1969 - solidarnost, obnova i izgradnja"
Nevena Vržina

Tog 27. oktobra 1969. godine u 9.11 kuće su rušene kao kule od karata. Oblaci prašine natkrili su grad na Vrbasu, koji je za svega nekoliko sekundi pretvoren u jednu veliku nepreglednu ruševinu, a na licima ljudi, izuzev fizičkih povreda, očitavao se jedino strah. Sjećanja su to koja se posebno u oktobru uvijek vrate onima koji su tada živjeli u Banjaluci i bili svjedoci najrazornijeg zemljotresa, jačine 8,5 stepeni Merkalijeve skale, u istoriji ovog grada.

Povodom 50 godina od tog kobnog datuma, Muzej savremene umjetnosti RS i Arhiv RS pripremaju izložbu koja je otvorena danas u Kulturnom centru Banski dvor. O izložbi koja nosi naziv "Zemljotres u Banjaluci 1969 - solidarnost, obnova i izgradnja", ekipa "Nezavisnih" je u Arhivu RS razgovarala sa Vladanom Vuklišem, pomoćnikom direktora Arhiva RS, i Sašom Đukićem, arhivistom i autorom arhivske postavke.

Žana Vukičević, kustos Muzeja savremene umjetnosti RS, potpisuje umjetničku postavku u okviru ove zajedničke izložbe. Vukliš i Đukić, iako mladi, za bilo kakvu ličnu priču o razornom banjalučkom zemljotresu po činjenicama kojima raspolažu ne zaostaju nimalo ni za mnogo starijim kolegama. Postavka u Banskom dvoru će, prema riječima autora, obuhvatiti dokumentaciju i fotografije vezane za zemljotres, ali i istorijat samog grada kroz njegovo rušenje i građenje prije zemljotresa i poslije zemljotresa. 

"Akcenat je stavljen, osim zemljotresa, na njegovu izgradnju prije tog događaja, a potom i na proces obnove i izgradnje poslije. Tako će posjetioci biti u prilici da upoznaju urbanističku istoriju tog perioda, prostorno širenje grada, njegov arhitektonski izgled, pejzaž i fizičke karakteristike, te kako je zemljotres uticao na njegovo društveno i fizičko mijenjanje", pojasnio je Đukić. 

U Banskom dvoru će se naći fotografije, dokumentacija, elaborati, a biće i određeni interaktivni dijelovi koji će posjetiocima pružiti mogućnost da pomoću telefona skinu određeni dokument. Ovo se može iskoristiti i praktično u nastavi. Vukliš napominje da su upoznati sa cijelom zbirkom o zemljotresu koju posjeduje Arhiv RS, te da je njen jedan dio već prezentovan javnosti na izložbama koje su ranije organizovali, a posebno na onoj koja je bila priređena prije 10 godina, povodom 40. godišnjice zemljotresa. 

"Ove godine smo odlučili da sav taj materijal digitalizujemo i eventualno učinimo dostupnim. Sada smo u mogućnosti to da uradimo jer je Arhiv nabavio novu opremu i uveo nova softverska rješenja", napomenuo je on. Da nije lako ponovo prolaziti kroz potresne scene koje su žitelje Banjaluke zadesile u tom periodu svjedoče i njih dvojica, napominjući da sve to što su vidjeli na fotografijama i saznali kroz zabilježenu arhivsku građu ostavi snažan utisak na čovjeka.

"Nije to bio prvi put da je grad srušen, da su ljudi patili, jer su već bili i bombardovani i protjerivani. Grad su, dakle, pogađali i ratovi i požari, ali ništa nije tako odjednom i iznenada izbrisalo toliku količinu gradskog pejzaža, i samim tim ništa u ljudima nije ostavilo toliku količinu šoka", kaže Đukić.

"Zemljotres koji se desio 27. oktobra bio je 13. u ta dva dana i bio je najjači. Potresi su trajali od početnog koji se desio u popodnevnim časovima 26. oktobra i tlo je podrhtavalo nekoliko puta, da bi onaj od 8,5 stepeni po Merkaliju koji je pogodio Banjaluku u devet časova ujutru bio najjači, a i poslije toga su se nastavili, tako da su građani stalno bili u grču", priča on.

Već 26. je donesena obavijest da škole ne rade, savjetovano je da se ne ulazi u zgrade, a i stalna podrhtavanja tla dovela su do toga da građani iz straha više i ne ulaze. Materijalna šteta je bila ogromna, a tragedija za narod još veća. Ističe da ono što je bilo jedina svijetla tačka u svom tom užasu koji je zadesio ljude jesu različite akcije solidarnosti, što jugoslovenske javnosti, društveno-političkih organizacija, privrednih preduzeća, političkih tijela, što međunarodnih aktera koji su ustupili razne vrste pomoći Banjaluci... Nadovezujući se na priču, Vukliš napominje da su škole prestale s radom, a da su đaci otišli iz roditeljskih kuća kako bi negdje drugo nastavili školsku godinu i vratili su se tek po njenom završetku. Škole su seljene širom Jugoslavije, a neki su đaci čak upućeni u Austriju, tako da su roditelji neko vrijeme živjeli bez djece.

"Oko 45.000 ljudi je živjelo u šatorima, što je trajalo jedan određeni period. Kasnije su preseljavani u privremeni smještaj, a izgradnjom baraka u poluprivremeni smještaj. Neki su živjeli u tuđim stanovima koji su prošli inspekciju. Mjesecima je trajala sanacija grada od neposrednih posljedica - rušenje, čišćenje, miniranje. Stalno je bila mehanizacija na ulicama, bila je to borba s otežanom svakodnevicom", podsjeća on.

Život je u sedmicama nakon tog kobnog 27. oktobra počeo da se vraća u normalu, ali dosta ljudi nije bilo u svojim domovima. Uslužne djelatnosti su osposobljene, ljudi su počeli da se vraćaju na posao, ali mnoga preduzeća nisu nastavila s radom ni godinama poslije. Opšte posljedice su potrajale i pet godina nakon zemljotresa, kada je bilo i dalje oko hiljadu porodica u privremenom smještaju. Vukliš dodaje da je Banjaluka i u godinama poslije bila na oprezu, a sudeći po građevinskim projektima i svim relevantnim izvještajima dosta se pažnje posvećivalo seizmološkom građevinarstvu.  Kasnije se pristupilo modeliranju planova i prilagođavanju građevinske prakse tim novim zahtjevima, da u slučaju mogućih novih zemljotresa ne dođe do većih razaranja.

Zahvaljujući sakupljačkim aktivnostima koje su pokrenute u tom periodu, Arhiv RS danas baštini 50 kutija arhivskog materijala, oko 2.000 fotografija i oko 50 filmskih rolni, koje čine posebnu zbirku o zemljotresu. Đukić napominje da im je poseban cilj da ovu postavku vidi što veći broj učenika i studenata, te da ona time dobije i svoj edukativni karakter. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije