Vizuelna umjetnost

Pratite nas na Google news

Đorđević, viši kustos istoričar Muzeja RS: Potres očitavan i u Kanadi

Đorđević, viši kustos istoričar Muzeja RS: Potres očitavan i u Kanadi
Foto: V. TRIPIĆ | Đorđević, viši kustos istoričar Muzeja RS: Potres očitavan i u Kanadi
Nevena Vržina

Zemljotres zauzima poseban značaj u istoriji Banjaluke jer i danas kad se dese potresi mnogo manjeg intenziteta - svi se pribojavaju da se ne ponovi onaj iz 1969. godine, jer osim ratnih dešavanja grad Banjaluka je najviše bio ugrožen ovim zemljotresom, riječi su višeg kustosa istoričara Milenka Đorđevića, koji je i autor izložbe "Pedeset godina od zemljotresa u Banjaluci (1969-2019)".

Pomenutu postavku, priređenu povodom pet decenija od katastrofalnog zemljotresa, posjetioci mogu da vide od 24. oktobra u Muzeju RS u Banjaluci. Đorđević objašnjava da je za idejno rješenje i postavku bila zadužena Ljiljana Korać, viši muzejski tehničar - dokumentarista, te da njom žele da obilježe ovaj značajan događaj koji je za posljedicu imao velika stradanja grada kako u ljudskom, tako i u materijalnom pogledu. Na izložbi, kao i u pratećem katalogu, biće prikazani najvažniji događaji koji su se desili 26. i 27. oktobra kada su Banjaluku zadesila dva zemljotresa, od kojih je onaj 27. oktobra bio katastrofalan i koji je prouzrokovao veliku materijalnu štetu, uz ljudske žrtve. 

Baš kao i većina ljudi koji su povodom 50 godina od zemljotresa u Banjaluci govorili za "Nezavisne", i Đorđević u prvom redu ističe solidarnost koja se u tom periodu pokazala u najsjajnijem svjetlu.

"Odmah nakon zemljotresa iz cijele Jugoslavije, ali i svijeta, upućena je velika pomoć našem gradu, što je omogućilo Banjalučanima da lakše podnesu poteškoće koje su ih snašle. Na izložbi će biti prikazan raznovrstan materijal: fotografije, dokumenti, štampa, seizmograf, i ovom prilikom Muzej RS je ostvario saradnju sa Republičkim hidrometeorološkim zavodom Banjaluka, koji nam je pružio stručnu pomoć pri realizaciji izložbe", istakao je on.

Kaže da su prikazanim prije svega željeli da ukažu mlađoj populaciji na opasnosti koje zemljotres sa sobom donosi, prije svega zbog činjenice da se Banjaluka nalazi na veoma trusnom području, pa je i u budućnosti realno očekivati da ovo područje zadese zemljotresi jačeg intenziteta.

"Kada se susretnete sa Banjalučanima starije dobi koji su preživjeli taj zemljotres, oni i na najmanji pomen te godine iskažu svoja sjećanja i želju da se takvo nešto više nikad ne ponovi. Zdravstvo se u prvom i najtežem periodu odvijalo u improvizovanim uslovima, pod šatorom, a trebalo je pomoći ljudima. Radili su na sprečavanju epidemije jer određeni period nije bilo ni vode u gradu. Vodovodne cijevi su bile uništene, čak nije bilo dovoljno vode ni za piće, a kamoli za održavanje čistoće, i u takvim uslovima sva pomoć koja je stizala sa strane kako u ljudskim, tako i u materijalnim resursima, doprinijela je da se u gradu što manje osjećaju negativne posljedice", pojasnio je Đorđević.

Poseban problem nakon zemljotresa predstavljao je smještaj stanovništva, jer je više od 70.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom, te su nadležne službe poseban akcenat stavile na rješavanje tog pitanja, a oko 8.000 učenika je tu školsku godinu moralo da završi van Banjaluke.

"Ogroman broj stambenih i drugih društvenih objekata bio je porušen i trebalo je učiniti sve da Banjaluka ponovo zaživi. Za potpunu obnovu Banjaluke bili su zaduženi najviši savezni organi i oni su već godinu dana poslije, 1970, na sjednici Savezne skupštine donijeli Zakon o učešću Federacije u obnovi Bosanske Krajine i na osnovu tog zakona Banjaluka je dobila velika novčana sredstva da bi obnovila objekte. Prioritet u obnovi nakon zemljotresa dat je stanovanju i školstvu, te privredi koja je trebalo da učestvuje u obnovi i razvoju grada", ispričao je Đorđević.

On napominje da je zemljotres bio toliko jak da se osjetio na drugim područjima, čak i na drugim kontinentima, te da ga je registrovala ne samo seizmološka stanica u Sarajevu, nego i one u Španiji, SAD, Kanadi. Zanimljivo je da postavka u Muzeju RS obuhvata upravo i te seizmograme, koji publici prikazuju ove nevjerovatne činjenice. Izložbom su željeli da ukažu na to na kakvom području u seizmološkom smislu se nalazi Banjaluka, kakve posljedice može da izazove zemljotres, ali i kako se ponašati u takvim situacijama jer, kako navodi Đorđević, mnogo ljudi bude povrijeđeno iz razloga što ne znaju kako da se ponašaju u uslovima koje iznenada izazove zemljotres.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije