Društvo

Pratite nas na Google news

Ovako poznati pamte zemljotres koji je pogodio Banjaluku prije 49 godina

Ovako poznati pamte zemljotres koji je pogodio Banjaluku prije 49 godina
Foto: N.N. | Ovako poznati pamte zemljotres koji je pogodio Banjaluku prije 49 godina
Tim NN

​Vrijeme je stalo i za samo nekoliko sekundi Banjaluka je bila u ruševinama, sjećanje je građana na razorni zemljotres, koji je prije 49 godina, 27. oktobra 1969. godine, pogodio grad na Vrbasu.

Tada je poginulo 15 stanovnika, a 1.117 ih je teže i lakše povrijeđeno. Materijalna šteta bila je ogromna, uništeno je 86.000 stanova, 266 školskih objekata, 152 objekta javne uprave i administracije, 146 kulturnih objekata i 133 zdravstvena objekta.

Sve je počelo dan ranije, odnosno 26. oktobra u 16.36, kada se desio prvi potres jačine 5,6 stepeni Rihterove skale.

Snježana Cvijić-Amulić, načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Hidrometeorološkom zavodu RS, kazala je da je nakon prvog zemljotresa tadašnje rukovodstvo grada donijelo odluku da se naredni dan proglasi neradnim plašeći se jačeg potresa.

"Odluka se pokazala ispravnom, jer je sljedećeg jutra, 27. oktobra, u 9.11 Banjaluku pogodio katastrofalan zemljotres magnitude 6,6 stepeni Rihterove skale", naglasila je ona.

Poslije tog zemljotresa doneseni su i ubrzo stupili na snagu mnogo stroži propisi u oblasti aseizmičkog projektovanja i građenja u BiH.

Živko Radišić, bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH: Odluka o neradnom danu spasila mnoge živote

Živko Radišić, prvi srpski predsjedavajući Predsjedništva BiH, imao je 32 godine i živio je u Banjaluci s porodicom, kada je ovaj grad pogodio razorni zemljotres.

"Prvi zemljotres me zatekao na Kozari i odmah sam se vratio. Bilo je vrlo teško jer je grad ostao bez struje i saobraćaj je bio poremećen, a drugi zemljotres me zatekao u današnjoj zgradi Specijalnog tužilaštva", ispričao je Radišić.

Dodao je da je u to vrijeme bio u najužem rukovodstvu grada i obavljao neke funkcije pa je zbog toga i bio na važnom sastanku održanom odmah nakon prvog zemljotresa.

"Ne čekajuči sljedeći dan, tadašnji organi opštinske vlasti, u kojima sam bio i ja, radili su cijelu noć i donijeli odluku da se dan nakon prvog zemljotresa proglasi neradnim, da se zatvore škole, iseli bolnica i učine napori na zbrinjavanju s predosjećajem da bi se mogao ponoviti. Nažalost, tako je i bilo u ponedjeljak ujutro", objasnio je Radišić.

Istakao je da je ta odluka spasila mnoge živote, jer su u tom zemljotresu porušene mnoge javne ustanove.

"Tako su posljedice mogle biti još teže. Da nije bilo tih preventivnih mjera ko zna šta bi bilo s Banjalukom", zaključio je Radišić, koji je kasnije bio načelnik tadašnje opštine Banjaluka.

Anton Kasipović, ministar pravde RS: Kuće skakale oko nas

Anton Kasipović, ministar pravde RS, koji je za vrijeme zemljotresa 1969. imao 13 godina, kaže da se dobro sjeća tog dramatičnog dana i da je tada igrao fudbal s prijateljima.

"Na dan kada je bio prvi, blaži, zemljotres, brat i ja smo htjeli ići u kino 'Vrbas'. Srećom, majka nam nije dala. Tog dana kino je bilo jako oštećeno zemljotresom", prisjeća se Kasipović.

Sljedećeg dana, za vrijeme katastrofalnog zemljotresa, Kasipović kaže da je s prijateljima igrao fudbal u naselju Lauš.

"Sjećam se da sam na terenu s prijateljima gledao kako bukvalno skaču kuće oko nas. Bilo je dramatično i šokantno, ali na svu sreću Banjaluka se nakon te stravične nesreće oporavila. Pamtim i nevjerovatnu solidarnost cijele Jugoslavije, ali i svijeta nakon tog strašnog događaja", ispričao je Kasipović.

Dragan Čavić, lider NDP-a: Sve bilo u ruševinama

Dragan Čavić, lider NDP-a i bivši predsjednik RS, rekao je da je za vrijeme velikog zemljotresa imao 10 godina i da se tada u naselju Lauš igrao sa drugarima, a da su noć prije spavali pod vedrim nebom.

"U momentu kada se desio zemljotres u 9.11 najprije se zemlja zatalasala i počeli su se rušiti objekti i dimnjaci na kućama, prašina je bila ogromna, žice od struje su popucale, nastali su panika i strah među ljudima", ispričao je Čavić.

Dodaje da je sutradan, kada je otišao s ocem do centra grada, bilo katastrofalno stanje i da je sve bilo u ruševinama.

"Gospodska ulica je bila uništena. U tom periodu krenuli smo u novu školu 'Drago Lang', sadašnja OŠ 'Sveti Sava', koja je za vrijeme zemljotresa popucala i bila je onesposobljena za nastavu, pola godine smo išli u škole van Banjaluke", rekao je Čavić.

Muhamed Ibrahimbegović Fišer,sportska legenda: Grad bio u haosu

Muhamed Ibrahimbegović Fišer, živa legenda banjalučkog Borca, za vrijeme zemljotresa 1969. imao je 15 godina.

"Prvi zemljotres je bio u nedjelju i pamtim da je taj dan bila utakmica. Tada je bio manji, a u ponedjeljak je bio veliki zemljotres", ispričao je Ibrahimbegović.

Dodao je da je u tom zemljotresu najviše stradala zgrada "Titanik", koja se nalazila na mjestu sadašnje "Boske".

"Pamtim da se prije zemljotresa smračilo, da je vjetrić počeo duvati, ptice su poletjele i nakon toga je zatutnjao zemljotres, grad je bio u haosu, a ljudi u panici", ispričao je Ibrahimbegović.

Dodao je da je u tom periodu živio sam u Obilićevu u kući koja je izdržala zemljotres, a da se na njoj samo dimnjak srušio.

Miroslav Janjanin, muzičar: Nakon potresa dugo živjeli u garaži

Muzičar Miroslav Janjanin imao je osam godina kada se dogodio zemljotres u Banjaluci, a u sjećanju su mu ostali prizori popucalih zidova i komadi maltera koji padaju na zemlju sa zgrade.

"Vozio sam se biciklom prema učiteljičinoj zgradi, koja se nalazila u tadašnjoj Kaporovoj ulici, u naselju Mejdan. Bicikl mi je odjednom počeo poskakivati, učiteljičina zgrada odjednom se počela tresti, a njeni zidovi pucati. Kao dijete mislio sam da je tada neki kamion udario u zgradu", rekao je Janjanin.

Prvu noć nakon zemljotresa njegova porodica i komšije prenoćili su u krugu vojnih zgrada u Kaporovoj ulici.

"Moja porodica zajedno sa desetak drugih dugo je živjela u očevoj garaži nakon zemljotresa", dodao je Janjanin.

Radenka Ševa, glumica: Zemljotres dočekala na prozoru

Radenka Ševa, glumica NP RS, kazala je da je zemljotres dočekala na prozoru zgrade u Ulici Karla Rojca 11, gdje je živjela s porodicom.

"Zgrada se tresla, ja sam se igrala sa svojim lutkama. Vidjela sam tatu kako stoji ispod štoka, ljulja se, pogledom me traži po stanu i ne vidi me. Kada me je pronašao zgrabio me, a potom smo istrčali iz zgrade koja se tresla", priča Ševa.

Dodaje da su jednu noć spavali napolju, a da je onda njen tetak iz Novog Sada došao po nju u Banjaluku kako bi je odveo kod sebe, te da su njeni roditelji ostali u porušenoj Banjaluci.

Ševa je imala samo pet godina kada je Banjaluku pogodio zemljotres.

"Kada sam se vratila kući iz Novog Sada nisam mogla da prepoznam Gospodsku ulicu, kao ni omiljenu poslastičarnicu u koju sam često išla s roditeljima", rekla je Ševa.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije