Analize

Pratite nas na Google news

DW: Koliko smrtnih slučajeva možemo sebi da dozvolimo?

DW: Koliko smrtnih slučajeva možemo sebi da dozvolimo?
Foto: Tanjug/AP | DW: Koliko smrtnih slučajeva možemo sebi da dozvolimo?
Tanjug

Nakon dvonedjeljnog zastoja zbog epidemije korona virusa, pojedinci su već počeli da ispostavljaju račune, piše urednik ekonomske rubrike Dojče velea Henrik Berne ocjenjujući da je pitanje "mrtvi ili ekonomski rast" nedopustivo.

"To je pitanje na koje nema odgovora. Ili ga bar ja nemam. Neki, međutim, misle da znaju odgovor. Trenutno je u toku sablasna rasprava: šta nam je važnije, zaštita života svakog pojedinca ili zaštita od razorne ekonomske krize", napisao je on u svojoj analizi za DW.

Berne, koji piše decenijama o ekonomskim posljedicama kriza, navodi da je korona virus čini opasnim to što je nepoznat zbog čega ga se toliko bojimo.

"Zato podnosimo ograničavanje kontakata, zabrane izlaska i smanjivanje slobode kretanja, a uz to i gašenje ekonomskog i javnog života. To su prizori apokalipse i smaka svijeta. Nema više radijskih izvještaja o zastojima u saobraćaju", dodaje on.

Kako navodi, učimo da žongliramo s još većim brojevima nego u vremenima svjetske finansijske krize.

SAD su, podsjeća, donijele paket pomoći vrijedan dva biliona dolara, Evropska centralna banka odobrila 750 milijardi, a njemačka vlada 600 milijardi evra, a takvi paketi donose se u cijelom svijetu.

Mnogi, napominje, sami sebi postavljaju pitanje ko bi zapravo sve to trebalo da plati.

"Da li će sve biti isto kao i nakon finansijske krize, kada su države morale da se zadužuju do guše kako bi ublažile njene posljedice? Nakon toga su države morale da štede - posebno u zdravstvu i obrazovnom sistemu, a uveliko se štedjelo i na socijalnim sistemima i investicijama", ocijenio je Beme.

Dodaje da su ozbiljna istraživanja britanskih ljekara da je finansijska kriza od 2008. do 2010. dovela do više od 500.000 smrtnih slučajeva samo od raka, jer ljudi nisu imali potreban medicinski tretman zbog mjera štednje ili zato što su ostali nezaposleni, izgubivši i zdravstveno osiguranje.

Kako kaže, sada je vrijeme da se stvari ponovo stave na vagu.

"Koliko mrtvih želimo i možemo sebi da dozvolimo? Pitanje može da se postavi i drugačije: Koliko nam je vrijedan ljudski život? Možemo li da otvorimo takve račune, kao što to čini Aleksander Dibelius, menadžer i bivši šef njemačkog ogranka banke Goldman saks, koji se pita: Da li je istina da moramo da zaštitimo 10 odsto stanovništva posebno ugroženog virusom korona, dok ostatak, uključujući i čitavu ekonomiju, mora da trpi i izložen je mogućim ekstremnim posljedicama, uključujući rušenje temelja našeg blagostanja", naveo je Beme dodavši da je Dibelius završio medicinu.

"Šta je sa Hipokratovom zakletvom? Treba li još živopisnijih slika od onih koje stižu iz Italije? Ljekari, koji su suočeni s nehumanom odlukom, odnosno selekcijom: koga da liječe, a koga da puste da umre. Spriječiti urušavanje zdravstvenih sistema - upravo to je razlog gašenja javnog i privrednog života", navodi autor.

Beme je ocijenio da ako bolnicama počnu da vladaju italijanski uslovi, tada će morati da umru i mnogi drugi pacijenti koji su, recimo, primljeni s akutnim srčanim ili moždanim udarom i upitao da li je to za doktora Dibeliusa možda kolateralna šteta.

On navodi da ekonomski zastoj jeste ogroman problem za ugostitelje, ivent-agencije, režisere i mnoge druge, ali i za gigante.

"Lufthanzu, čija je gotovo cjelokupna flota na zemlji, jer letova nema. Folksvagen je takođe zaustavio svoje proizvodne trake u trenutku kada se spremao da na ljeto proslavi lansiranje novog električnog automobila. Sada od toga nema ništa. Ali to jasno pokazuje dimenziju krize", kaže Beme.

Smatra i da su fabrike Folksvagena i mnogih drugih kompanija jesu zatvorene, jer zdravlje zaposlenih ima prioritet.

"Sa druge strane, automobili bi se samo gomilali, jer trenutno niko i ne želi da ih kupi. Tako virus razjeda naše sisteme i društvo. Umanjuje naše slobode. Suočava nas s gubitkom kontrole. Dovodi u pitanje naše uvjerenje da imamo rješenje za svaki problem. Donosi nam veliku recesiju", rekao je on.

Ali i pored toga, naglašava, ne može biti da mi sada počinjemo sa selekcijom po principu: "Zatvorite i izolujte stare (usput, i mladi umiru)", kako bi privreda ponovo stala na noge.

"Naravno da su eksperti svjesni odgovornosti koju nose socijalne i ekonomske posljedice krize koju izazivaju sadašnje mjere. Mi sada moramo da izdržimo fazu izolacije i da njegujemo solidarnost - nježnu biljku nastalu u krizi. I to usred duboko egoističnog društva. To je istinsko sredstvo u borbi protiv korone. A to s privredom, to ćemo već da riješimo. U to sam potpuno siguran", zaključio je Beme.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije